U sjedištu Europskog instituta za ravnopravnost spolova u Vilniusu je 28.-29. listopada 2014. održan sastanak stručnjaka i stručnjakinja na temu „Žene i moć i donošenje odluka“, na kojemu je sudjelovala i pomoćnica ravnateljice Ureda za ravnopravnost spolova Ina Volmut. Sastanak je održan u kontekstu priprema Europskog instituta za ravnopravnost spolova za izradu izvještaja Luksemburškom predsjedavanjem Vijećem EU o provedbi Pekinške platforme za djelovanje u Europskoj uniji na temu sudjelovanja žena u procesima odlučivanja i moći.
Cilj sastanka na kojem je sudjelovalo 30-tak stručnjaka i stručnjakinja iz zemalja članica EU s područja političkog, ekonomskog i društvenog odlučivanja, bio je identificirati kriterije za odabir primjera najboljih primjera prakse za postizanje uravnotežene participacije žena i muškaraca na mjestima donošenja odluka, a koji su pogodni za primjeni i u drugim zemljama, te čiji je učinak nedvojben i mjerljiv.
Ravnateljica instituta Virginia Langbakk uvodno je obrazložila trendove, postignuća i izazove na razini EU kad je riječ o političkom i ekonomskom odlučivanju, a savjetnica za ravnopravnost spolova u Uredu za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) održala je prezentaciju o rezultatima istraživanja o političkoj participaciji žena u zemljama članicama OESS-a, te zaključcima i preporukama za djelovanje u cilju povećanja transparentnosti kandidacijskih procesa unutar samih političkih stranaka. Također je govorila i o aktivnostima koje mogu pozitivno utjecati na osobni razvoj kapaciteta za uspješno bavljenje politikom.
U raspravi koja je uslijedila sugovornici/ce su se složili/e kako su formalne ili neformalne kvote i dalje najučinkovitiji način za postizanje rezultata u smjeru paritetnog sudjelovanja u političkom životu, ali da one moraju biti usklađene sa specifičnim kulturološkim kontekstom i specifičnostima izbornog sustava u državi članici. Političke stranke i uvjeti u kojima one rade selekciju kadrova i njihova kadrovska politika trebale bi biti transparentnije i rodno osjetljivije, kao i sama predstavnička tijela koja su često nesenzibilna za specifične rodne uloge svojih članova. Ekonomska participacija i podjela ekonomske moći usko je povezana s pitanjem prava vlasništva, te se zagovaralo razmatranje donošenja posebnim smjernica u cilju zagovaranja rodno ravnopravnije podjele ekonomske moći u malim i srednje velikim poduzećima. Oba procesa trebala bi poduprta istinskom transformacijom kulturoloških obrazaca i borbom protiv stereotipa pri čemu su mediji identificirani kao moćan saveznik, te je potrebno razraditi široke kampanje koje bi afirmirale žene u političkim procesima, koje su posebno izložene zlostavljanju na internetu, ali i politiku kao profesiju.