Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svaka treća žena je doživjela neki oblik seksualnog nasilja ili nasilja u obitelji, rečeno je danas na tematskoj sjednici Povjerenstva za ravnopravnost spolova zagrebačke Gradske skupštine.
Tematska sjednica upriličena je kako bi se skrenula pozornost na problematiku rodno uvjetovanog nasilja s naglaskom na seksualno nasilje, a time je ujedno u Zagrebu obilježen Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 22. rujna.
Taj se datum obilježava od 1999. kada je nasilnik Mato Oraškić ubio svoju suprugu Gordanu Oraškić koja se željela razvesti od njega, njezinu odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec.
Na sjednici je predstavljena brošura "Seksualno nasilje: prepoznajmo, spriječimo!" namijenjena prije svega osobama koje su preživjele nasilje, njihovim obiteljima, prijateljicama i prijateljima, ali i svima koji o tom važnom i ozbiljnom problemu žele saznati nešto više i utjecati na osobe oko sebe u cilju prevencije.
Autorice brošure su Maja Mamula i Ivana Dijanić Plašć iz Centra za seksualna prava "Ženske sobe Zagreb", a objavu knjižice, u kojoj je svaki podatak, prijedlog ili primjer napisan na osnovi žive predodžbe o osobi koja je proživjela seksualno nasilje, financijski je podržao Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu skrb i branitelje.
Maja Mamula je ukazala na podatak da na jedno prijavljeno silovanje dolazi 15 do 20 neprijavljenih, što je ocijenila glavnim problemom vezanim uz seksualno nasilje. Razlog neprijavljivanju je strah od počinitelja, reakcija okoline i nedostatak servisa za pomoć žrtvama seksualnog nasilja.
Tako su u Hrvatskoj, prema gruboj procjeni, lani zabilježena 672 kaznena djela vezana uz seksualno nasilje, od čega 126 silovanja, dok je ove godine do kolovoza zabilježeno već 498 kaznenih djela, od čega 87 silovanja, što je porast od 18 posto, navela je Mamula.
Neda Pavić, zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu i članica Radne skupine za suzbijanje svih oblika nasilja protiv žena, ocijenila je kako je unazad 15 godina učinjeno puno u promjeni zakonodavstva, ali i upozorila da treba promijeniti ponašanje u praksi, npr. raspored sjedenja u sudnici jer je apsurdno da oštećenica govori neposredno ispred nasilnika.
Premda je za seksualno nasilje zakonodavac propisao od tri godine do dugotrajnog zatvora, Pavić upozorava kako su u praksi kazne još uvijek male.
Luka Mađerić iz Vladina Ureda za ljudska prava ustvrdio je da postoji politička volja za suzbijanje obiteljskog i nasilja nad ženama, što se vidi i po tome što je percepcija obiteljskog nasilja svedena na nultu toleranciju, barem u javnosti.
Predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol je pak ocijenila da su za to uglavnom zaslužne udruge koje se bore za ženska prava.