Zbog mjera zaštite uslijed pandemije koronavirusa održan je 8. i 9. srpnja 2020. godine redovni sastanak Komisije za ravnopravnost spolova Vijeća Europe (GEC) po prvi puta putem video linka.
Predstavnica Ureda za ravnopravnost spolova prezentirala je članovima Komisije aktivnosti provedene u okviru predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske Unije, u segmentu ravnopravnosti spolova.
Vezano uz to izdvojila je četiri događaja: sastanak Skupine visoke razine Europske komisije za uvođenje načela ravnopravnosti spolova u javne politike, EU Konferenciju visoke razine „
Sudjelovanje žena na tržištu rada – društvena dobit!“, doručak povodom međunarodnog dana žena „
Snažne žene-jaka Europska unija“ te Zaključke Vijeća Europske unije o utjecaju dugoročne skrbi u kući na ravnotežu privatnog i poslovnog života predložene od strane hrvatskog predsjedništva. Na sastanku Odbora stalnih predstavnika Zaključke o utjecaju dugoročne skrbi podržalo je 26 zemalja članica Europske unije, osim Mađarske.
Države članice izmijenile su stajališta s Janetom Hanganu, pravnom savjetnicom Posebnog predstavnikom glavnog tajnika za migracije i izbjeglice Vijeća Europe, o petom strateškom cilju Strategije Vijeća Europe za ravnopravnost spolova 2018-2023 – zaštiti prava žena djevojčica migrantica, izbjeglica i tražiteljica azila. Obzirom na specifičnu ulogu žena u društvu Janeta Hanganu istaknula je, tijekom razgovora, da se pri izradi Preporuke posebno uzme u obzir utjecaj opasnosti na žene koji ih odvraća od napuštanja zemlje progona. Nakon toga, uslijedila je rasprava država članica o dostavljenim sadržajnim prijedlozima Preporuke te o očekivanjima vezanim uz rad Odbora za izradu Preporuke. Prvi sastanak Odbora zakazan je za 1. listopad 2020. godine u Strasbourgu.
Budući da je pandemija Covida-19 pogodila sve države članice Vijeća Europe glavna tematska diskusija vodila se oko utjecaja krize na rodnu ravnopravnost. Pojedine države iznijele su aktivnosti poduzete ka sprječavanju utjecaja krize na tržište rada, podjelu rada brige, rodno uvjetovano nasilje i zdravlje. Prije početka rasprave, Cecile Greboval, predstavnica Odjela za ravnopravnost spolova Vijeća Europe, upoznala je sudionike s podacima prikupljenim u 6 država članica. Kao jedan od glavnih izazova istaknula je disproporcionalni utjecaj pandemije na žene pri sudjelovanju u različitim društvenim odnosima.
Obzirom da je Njemačka 1. srpnja 2020. godine započela predsjedanje Vijećem Europske unije, predstavnica Njemačke obavijestila je sudionike o predstojećim aktivnostima vezanim uz rodnu ravnopravnost. Njemačko predsjedanje je stavilo u fokus utjecaj pandemije na rodnu ravnopravnost postavljajući dva prioriteta: a) rješavanje razlika u plaći između žena i muškaraca (s posebnim osvrtom na neplaćeni rad brige), i b) borba protiv rodno uvjetovanog nasilja.
Ističemo da je Johanna Nelles, izvršna tajnica GREVI-a, tokom sastanka naročito istaknula izdanje Četverogodišnjeg izvještaja GREVI-a (2015-2019). Izvještaj uključuje radne metode grupe te glavne izazove implementacije Istanbulske konvencije. Kao glavne izazove implementacije navela je još uvijek nedovoljan broj i geografsku nedostupnost specijaliziranih usluga, definiranje silovanja koje zahtjeva uporabu sile, a ne pristanak, te rodno neutralni pogled na obiteljsko nasilja. Na sastanku su predstavljeni i materijali i aktivnosti Odjela za ravnopravnost spolova Vijeća Europe kako bi se države članice upoznale s djelovanjima primjenjivim na nacionalnoj razini.
GREVIO Report (2015-2019) dostupan je na:
https://rm.coe.int/1st-general-report-on-grevio-s-activities/16809cd382
Poveznica na 17-i GEC sastanak:
https://www.coe.int/en/web/genderequality/meetings
Pisane vijesti
