Događanje u formi panela, koje se održao 16. ožujka 2021. godine, organizirao je Prošireni djelomični sporazum o sportu Vijeća Europe (EPAS), kojega je Hrvatska država članica od 2008. godine. Događanje se održalo povodom 65. zasjedanja UN-ove Komisije za status žena (CSW65).
Cilj panel rasprave bilo je davanje doprinosa daljnjem osnaživanju žena i djevojčica za sudjelovanje u svim aspektima svijeta sporta, od njegova prakticiranja u svojstvu sportaša/ica, natjecanja, treniranja, do sudjelovanja na pozicijama donošenja odluka u sportskim tijelima i organizacijama.
Panelisti su bili: Valerie Glatigny, ministrica sporta Federacije Wallonia-Brisel (Belgija), Kateryna Levchenko, povjerenica ukrajinske vlade za politiku rodne ravnopravnosti, Andreas Zagklis, glavni tajnik Međunarodne košarkaške federacije (FIBA), Ada Hegerberg, međunarodna nogometašica Olympique-a iz Lyona, te Stanislas Frossard, izvršni tajnik EPAS-a, a skupom je moderirala sportska novinarka Anne-Laure Bonnet.
Panelisti su iznijeli informacije o primjerima dobre prakse iz organizacija iz kojih dolaze, te postignutom napretku i novim izazovima koji predstoje u narednom razdoblju na lokalnoj i globalnoj razini.
Andreas Zagklis informirao je o pomacima koji su postignuti u smislu postizanja rodne ravnoteže u području košarke te postignuća FIBA-e u tom pogledu. Istaknuo je da je povećan broj košarkaških ekipa žena na 130, kao i da se ove godina obilježava 45 godina olimpijske košarke. Na Olimpijskim igrama u Tokiju nastupit će jednak broj košarkaških ekipa žena i muškaraca. Također, sve je veći broj košarkaških trenerica i izbornica, a jedna od trenerica trenira ekipu košarkaša za predstojeću Olimpijadu. FIBA prikuplja i statističke pokazatelje iz 172 zemlje svijeta te navedene podatke namjerava koristiti za primjenu mjera za ostvarivanje rodne ravnopravnosti i ravnoteže u košarci. Osim toga, FIBA trenutno provodi projekt za povećanje broja mladih košarkašica na razini EU s tendencijom da postane globalan. Kao pozitivan primjer rodne ravnoteže iznio je Afriku gdje trenutno igra najveći broj ženskih košarkaških ekipa što je pozitivan primjer kako uvođenje gender mainstreaminga u sportu nije samo pitanje EU već svjetsko pitanje. U prethodnom razdoblju broj trenerskih licenci za trenerice povećan je u 2021. za duplo. Također, uvedene su i kvote u upravu FIBA-e s ciljem povećanja broja žena u upravi Federacije. Preporuke koje iznosi podrazumijevaju uvođenje kvota na svim razinama upravljanja i u tom smislu izmjene statuta, odnosno temeljnih akata. Istaknuo je i značaj navijača/ica za ženske košarkaške timove. Iz toga razloga potrebno je emitirati više ženske košarke na TV-u, jer se time povećava i broj navijača/ica. FIBA se trenutno bavi izradom nove medijske platforme na kojoj će biti puno ženske košarke. Najavio je i sljedeću konferenciju o ženskom sportu koja će se održati u svibnju 2022. na Novom Zelandu.
Kateryna Levchenko je, nakon što je istaknula značaj sporta u svakodnevnom životu, istaknula kako je iz tog razloga važno promicati rodnu ravnotežu u sportu. Ravnopravnost žena i muškaraca na svim razinama, pa tako i u sportu, je u ukrajinski Zakon o rodnoj ravnopravnosti uvrštena još 2015. Tim zakonom utvrđen je i institucionalni okvir. Ono što za Ukrajinu u perspektivi predstavlja izazov jest uključivanje većeg broja žena i djevojčica u sport u ruralnim sredinama. Ono što predstavlja problem je prisutno rodno utemeljeno nasilje u sportu kao i diskriminacija žena. Pohvalila je nastojanja Međunarodnog olimpijskog odbora da na predstojećim Olimpijskim igrama izjednači broj ekipa po spolu i uvede kvote u svoje boardove. Gđa Levchenko je upoznala sudionike s provođenjem gender mainstreaminga u Ukrajini, a kvote su tako prisutne u tijelima i institucijama države. U pogledu sporta, Ukrajina ima posebno ministarstvo za sport te se donosi i nacionalni strateški dokument u kojem posebno poglavlje zauzima sport. Novi strateški dokument treba biti usvojen ove godine u travnju. Istaknula je i projekt ukrajinskog nogometnog kluba Šahtar koji promovira nogomet ženskih ekipa.
Ada Hegerberg, kao dvadesetpetogodišnja nogometašica, svjetski poznata, istaknula je kako je rođena i odrasla u malom norveškom mjestu u feminističkoj obitelji gdje nije bila sputavana u svojoj želji da trenira nogomet. Istaknula je i sveprisutnu diskriminaciju kao problem u nogometu koji igraju žene, te smatra da su žene diskriminirane i po uvjetima treniranja te u profesionalnom nogometu prema zaradi, nemjerljivo, u odnosu na muškarce. Smatra da je dobro i pozitivno što uspješne i poznate sportašice javno promoviraju ženski sport i tako potiču djevojčice za uključivanje u sport. Također, smatra da je veliki problem nedostatak povjerenja u kompetencije žena u sportu, a osobito u nogometu. To je nužno promijenit te je potrebno i više nogometa ženskih timova prikazivati na televiziji kako bi se približio gledateljima/icama.
Valerie Glatigny istaknula je kako je teško u ovom razdoblju Covid krize uključivati djecu i mlade u sportske aktivnosti, no na posljednjoj akciji koja je imala za cilj povećanja broja odraslih u sportske aktivnosti, odjek je bio odličan. U Belgiji se u tu akciju uključilo 42.000 ljudi, od čega su pola žene. Istaknula je i osnovne ciljeve svojeg mandata kao ministrice: uvesti ženski sport u praksu, usvojiti dokumente kojima se jamči rodna ravnoteža u sportu, iskorijeniti rodno uvjetovano nasilje u sportu i senzibilizirati medije za ženski sport. U svom radu istaknula je, također, važnost prikupljanja statističkih podataka, kao načina da evaluira mjere koje provodi. Nažalost, u Belgiji je nizak udio žena u upravama sportskih organizacija (18%) i ona ulaže napore da se poveća na jednu trećinu. Također, ulaže napore da projekti ženskog sporta budu obilnije financirani.
Stanislas Frossard je izvijestio sudionike o značaju prikupljanja statističkih podataka o udjelu žena u sportu na svim razinama, što EPAS kontinuirano provodi. Istaknuo je kako je promocija rodne ravnopravnosti u sportu važna iz više razloga, a najviše zbog socijalne inkluzije, socijalne pravednosti, zdravlja i povećanja šansi. Također, istaknuo je i značaj uvođenja gender mainstreaminga u područje sporta i to posebno u akte i u financiranje. Imperativ je uvođenje kvota u sva tijela odlučivanja. Pohvalio je napore Međunarodnog olimpijskog komiteta u povećanju udjela žena u sportu.
Moderatorica skupa, Bonnet, posebno je na kraju naglasila koliki je značaj korektnog praćenja ženskog sporta od strane medija, koje isključuje seksizam i stereotipe, te koliko je važno iskorijeniti težnju iz koje se rađa ideal i zahtjev za ljepotom kod sportašica i sličan kliše. To je obezvređujuće i objektivizira žene u sportu.
Pisane vijesti
