Na Četvrtoj UN-ovoj svjetskoj konferenciji žena u Pekingu, 1995. godine, ustanovljen je Svjetski dan seoskih žena koji se obilježava 15. listopada.
Iako seoske žene širom svijeta imaju važnu ulogu u razvoju seoskih područja, poljoprivrednoj proizvodnji te gospodarskom opstanku svojih obitelji, još su uvijek izložene različitim oblicima diskriminacije. Njihova uloga, kako u društvu i zajednicama u kojima žive, tako i u obiteljima, još je uvijek neprepoznata i marginalizirana, a posao koji svakodnevno obavljaju često je podcijenjen i nepriznat.
Odbor UN-a za uklanjanje diskriminacije žena donio je 2016. Opću preporuku br. 34 o pravima žena u ruralnim područjima. Opća preporuka ističe kako su uloge ruralnih žena ključne u održavanju i unaprjeđivanju ruralnih sredstava za život i jačanju ruralnih zajednica. No, upozorava i kako seoske žene kontinuirano snose veći dio tereta neplaćenog rada zbog stereotipnih rodnih uloga, nejednakosti u kućanstvu te nedostatka infrastrukture i usluga, uključujući i one koje se odnose na proizvodnju hrane i rad u području skrbi. Stoga Opća preporuka navodi da države moraju osigurati nediskriminirajući zakonski okvir i osnaživati žene u ruralnim područjima.
U Republici Hrvatskoj postotak žena koje se nalaze među ekonomski aktivnim stanovništvom niži je u ruralnim nego u urbanim područjima. Prema Upisniku poljoprivrednika koji vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2018. godine u Republici Hrvatskoj bilo je 30,12% gospodarstava u vlasništvu žena, a poljoprivrednih površina 21,13%. Ovi pokazatelji pokazuju značajan napredak u odnosu na razdoblje prije jednog desetljeća, ali i obvezuju na daljnji napredak. Kako je položaj žena koje žive na selu i nadalje nedovoljno istražen, trebalo bi poduzeti daljnje napore, kao i korake s ciljem njihova osnaživanja poput uključivanja u edukaciju i osposobljavanje koje će imati za svrhu širenje kompetencija ruralnih žena te lakšeg sudjelovanja u svijetu rada.
Pisane vijesti
