Prema Globalnom indeksu rodnog jaza u području ekonomije, politike, zdravlja i obrazovanja Hrvatska se nalazi na 45. mjestu od ukupno 156 država svijeta.
Na to ukazuje istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma "The Global Gender Gap Index 2021" koje je objavljeno u ožujku 2021. godine, a sadrži podatke i analizu za 2020. godinu.
Svrha Globalnog indeks rodnog jaza je, na godišnjoj razini, pratiti veličinu jaza i napredak u njegovu smanjivanju. Ovogodišnje izdanje Globalnog indeksa objavljeno je malo više od godinu dana nakon službenog proglašenja COVID-19 pandemije, a sadržaj ukazuje da su hitna zdravstvena situacija i s time povezana gospodarska kriza, teže utjecale na žene nego na muškarce, djelomično povećavajući jaz koji se s godinama smanjivao.
Prema objavljenom izvještaju za 2021. godinu, Island je na prvome mjestu dvanaestu godinu zaredom s 89.2% zatvorenog jaza, a slijede ga Finska (86,1%), Norveška (84.9%), Novi Zeland (84%) i Švedska (82,3%). U prvih deset su još i Namibija (80.9%), Ruanda (80,5%), Litva (80,4%), Irska i (80%) i Švicarska (79,8%). Postoje značajne razlike između različitih geografskih područja pa će tako, ukoliko države slijede dosadašnji tempo, rodni jaz biti zatvoren za 52 godine u Zapadnoj Europi, 62 godine u Sjevernoj Americi i 69 godina u Latinskoj Americi i Karibima. Za ovim geografskim područjima značajno zaostaju istočna Europa i središnja Azija kojima će trebati 135 godina u postizanju rodnog pariteta.
Republika Hrvatska najviše zaostaje na području Participacije u gospodarstvu i mogućnostima na tržištu rada te se vezano uz to područje nalazi na dalekom 87. mjestu. Smanjene jaza u ovom području općenito se kreće vrlo sporo (samo 58% jaza je zatvoreno). Ono obuhvaća parametre kao što su (a) stopa sudjelovanja u radnoj snazi, (b) jednakost plaće za sličan rad, (c) procjena zarađenog prihoda, (d) udio među zakonodavcima, visokim dužnosnicima i menadžerima, (e) udio među stručnim i tehničkim radnicima.
Republika Hrvatska se nalazi se na 47. mjestu u području Političkog osnaživanja. To je ujedno i drugi najbolji postignuti rezultat u sva četiri područja. Ovo područje obuhvaća (a) žene u Hrvatskom saboru, (b) žene na ministarskim pozicijama i (c) broj godina na čelu države s muškarcem/ženom. Usporedbe radi, rodni jaz u Političkom osnaživanju ostaje najveći od četiri praćene tematske cjeline, sa samo 22% zatvorenog jaza. U 156 zemalja obuhvaćenih indeksom, žene predstavljaju samo 26,1% od 35.500 mjesta u najvišem predstavničkom tijelu i samo 22,6% od preko 3.400 ministara diljem svijeta. U 81 zemlji, žena nikada nije bila na čelu države. Slijedeći ovakav trend Svjetski ekonomski forum procjenjuje da će trebati 146 godina za postizanje rodnog pariteta u politici.
Više
na ovoj poveznici (o Hrvatskoj str. 163).
Pisane vijesti
