Ured za ravnopravnost spolova obilježio je Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama organizacijom okruglog stola pod nazivom „Spriječimo nasilje nad ženama s invaliditetom!“, 25. studenoga, u Zagrebu, u prostoru hotela Academia.
Na dvosatnom skupu, uz raspravu, izlagale su Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda, Alma Bernat, viša savjetnica u Odjelu za unaprjeđenje kvalitete stručnog rada i nadzora centara za socijalnu skrb u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Mira Pekeč Knežević, zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i Marica Mirić, dopredsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom – SOIH.
Na skupu su nazočili brojni predstavnici tijela državne uprave, organizacija civilnoga društva, strukovnih institucija te izaslanik podpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava, Nemanja Relić.
Ravnateljica Ureda se u svojem izlaganju osvrnula na dugogodišnju uspješnu suradnju Ureda i SOIH-a, koja seže od početka djelovanja Ureda, kao i brojne skupove u zajedničkoj organizaciji s ciljem unaprjeđenja položaja žena s invaliditetom. Posebno je istaknula sufinanciranje donacije ginekološkog stola prilagođenog ženama s invaliditetom Općoj bolnici Vukovar, 2011. godine, prijevod Nacionalne politike za ravnopravnost spolova 2011. – 2015. na Brailleovom pismu, te financijsku potporu izdanju brošure „Što učiniti ako te netko povrijedi ili ti čini nešto loše?“, koja sadrži informacije o postupanju u slučaju rodno uvjetovanog nasilja, namijenjenu osobama s mentalnim teškoćama. Također, istaknula je kako je svaka dosadašnja nacionalna politika za ravnopravnost spolova sadržavala posebno poglavlje posvećeno unaprjeđenju položaja žena s invaliditetom, odnosno mjeru koja se odnosi na obvezu uvrštavanja mjera za unaprjeđenje položaja žena s invaliditetom na lokalnoj razini, odnosno u sve programe rada županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova. Naglasila je kako ovaj današnji okrugli stol ima za cilj ispuniti obvezu Ureda definiranu novim Nacionalnim i Akcijskim planom izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Alma Bernat ukazala je na značaj stručnjaka, posebno onih iz centara za socijalnu skrb u prevenciji nasilja nad ženama s invaliditetom te iskazala potrebu rada na senzibilizaciji okoline u kojoj žive žene s invaliditetom i komunikaciji između žena s invaliditetom i stručnjaka te potrebu kontinuirane edukacije stručnjaka i javnosti o problematici nasilja. Rekla je kako je nužno neprestano usavršavati zakonske okvire, protokole i procedure profesionalnog postupanja kako bi u provedbi bili što učinkovitiji i kako bi predstavljali temelj prevencije nasilja kroz sustav formalne podrške. Također, upoznala je nazočne kako je u protekloj, 2020., pandemijskoj godini, Republika Hrvatska imala opći porast nasilja u obitelji za 40% što znači prijavljenih 9888 žrtava nasilja, od kojih je 1524 osoba s invaliditetom.
Zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, gospođa Pekeč Knežević, iznijela je opći pregled položaja osoba s invaliditetom, čimbenike koji uzrokuju nasilje nad ženama s invaliditetom, te istaknula da je uz invaliditet, uzrok nasilja i niži stupanj obrazovanja, niža primanja, ovisnost o naknadama, nedostatak podrške obitelji, ali i u zajednici i institucijama. Upoznala je nazočne s Projektom „ARVID – Bolji pristup pravima iz Direktive o žrtvama za osobe s invaliditetom“, kojeg provodi i Ured pravobraniteljice te iznijela iskustva Ureda iz kontakta sa žrtvama nasilja. Istaknula je i preporuke prema kojima je važno prilagoditi sustav prema specifičnostima i potrebama žena s različitim vrstama invaliditeta kako bi im se olakšalo traženje pomoći u slučaju izloženosti nasilju te omogućiti primjerenu komunikaciju sa žrtvom nasilja koja ima invaliditet te kako joj sve potrebne informacije moraju biti dostupne i pristupačne.
Marica Mirić, dopredsjednica SOIH-a, prezentirala je okolnosti zbog kojih je žena s invaliditetom žrtva u naglašenijem smislu od ostalih žrtava, a opseg vrsta nasilja širi, te istaknula kako se rodno uvjetovano nasilje nad ženama i djevojčicama s invaliditetom može dogoditi u kući ili u institucijama, od strane članova uže obitelji, njegovatelja ili stranaca, u zajednici, u školi, u svijetu rada, u digitalnim prostorima i u drugim javnim i privatnim ustanovama. Primjeri su brojni i mogu uključivati: trgovinu ljudima, dezinformacije, napuštanje, nedostatak slobodnog i informiranog pristanka i pravne prisile, zanemarivanje, uključujući uskraćivanje ili uskraćivanje pristupa lijekovima, uskraćivanje osobne mobilnosti i pristupačnosti, na primjer, uklanjanjem ili uništavanjem značajki pristupačnosti kao što su rampe, tumači znakovnog jezika ,pomoćni uređaji kao što su bijeli štapovi ili uređaji za kretanje, kao što su invalidska kolica. Upoznala je nazočne s djelovanjem SOIH-ovog SOS telefona za žene s invaliditetom žrtve nasilja i njegov rad.
Iz medija:
https://www.hsuir.hr/vijesti/sprijecimo-nasilje-nad-zenama-s-invaliditetom
https://www.hsucdp.hr/okrugli-stol-sprijecimo-nasilje-nad-zenama-s-invaliditetom/
Pisane vijesti
