25. studeni - Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se svake godine s ciljem podizanja svijesti o problemu nasilja nad ženama i djevojkama kao jednom od najraširenijih oblika kršenja temeljnih ljudskih prava. Ovaj se datum obilježava u spomen na sestre Mirabal, političke aktivistice iz Dominikanske Republike koje su brutalno ubijene 1960. godine.
Inicijativa „UNiTE za okončanje nasilja nad ženama“ je višegodišnji napor za sprječavanje i iskorjenjivanje nasilja nad ženama i djevojkama diljem svijeta pokrenuta od strane Ujedinjenih naroda 2008. godine s ciljem podrške kampanji „Šesnaest dana aktivizma protiv rodno utemeljenog nasilja“. Inicijativa pod organizacijom UN Women svake godine u svrhu borbe protiv globalne pandemije nasilja nad ženama poziva vlade, civilna društva, privatni sektor, medije, ali i druge fizičke i privatne osobe za sudjelovanje i organizaciju različitih aktivnosti.
Ovogodišnjih „16 dana aktivizma“ započinje na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama (25. studenog), te završava na Međunarodni dana ljudskih prava (10. prosinca), djelujući pod globalnom temom „Orange the World“ — prepoznatljivoj po narančastoj boji koja simbolizira solidarnost s ciljem stvaranja svijetlije budućnosti i svijeta bez nasilja nad ženama i djevojkama. U znak podrške UN-ovoj kampanji Europska unija simbolično će osvijetliti narančastom bojom zgrade Europskog parlamenta i drugih institucija Europske unije, pritom pozivajući na iskazivanje podrške na nacionalnoj i lokalnoj razini članica.
Prema najnovije dostupnim podacima Ujedinjenih naroda, nasilje nad ženama i djevojkama u svijetu pogađa jednu od tri žena. U skladu sa obilježavanjem 30. godišnjice
Pekinške deklaracije i platforme za djelovanje ovogodišnja kampanja UNiTE pod vodstvom Glavnog tajništva UN-a fokusira se na jednu od najbrže rastućih oblika zlostavljanja - digitalnog nasilja nad ženama i djevojkama. Tema ovogodišnje kampanje glasi „Okončanje digitalnog nasilja nad svim ženama i djevojkama“, te ističe kako upravo digitalna sigurnost čini okosnicu rodne ravnopravnosti.
Digitalno nasilje nad ženama poznato je još kao i tehnologijom potpomognuto nasilje nad ženama i djevojkama (engl. Technology Facilitate Violence againts Women and girls —TF VAWG), te tehnologijom potpomognuto rodno utemeljeno nasilje (engl. Technology Facilitated Gender-base Violence — TF GBV), a definirano je kao djelo počinjeno ili potpomognuto korištenjem informacijskih komunikacijskih tehnologija i/ili drugih digitalnih alata koji mogu rezultirati fizičkom, seksualnom, psihičkom, socijalnom, političkom ili ekonomskom štetom, te drugim povredama ljudskih prava i sloboda.
U ovu vrstu nasilja možemo svrstati široki raspon korištenja digitalnih alata za uhođenje, uznemiravanje i zlostavljanje žena i djevojaka pod koje spadaju radnje poput: zlouporabe i neovlaštenog dijeljenja snimki intimnog sadržaja (osvetnička pornografija); elektroničko nasilje i nasilje na internetu; zloupotreba umjetne inteligencije u svrhu stvaranja slika lažnog sadržaja (tzv. deepfake), odnosno slika seksualnog eksplicitnog sadržaja; govori mržnje i širenje dezinformacija putem medijskih platformi; objavljivanje privatnih informacija (doxxing); uhođenje putem mrežnih platformi; dezinformiranje; online vrbovanje i seksualno iskorištavanje (grooming); lažno predstavljanje korištenjem nepostojećeg identiteta (catfishing) i dr. Prema dostupnim podacima najviše prevladavajući oblici online nasilja su dezinformacija i klevetanje.
Iako su sve skupine žena i djevojaka u opasnosti od jednog od oblika digitalnog nasilja, određene skupine žena su u većem riziku. To se prvenstveno odnosi na žene koje se nalaze i djeluju u javnoj sferi svakodnevnog života poput novinarki i aktivistkinja za ljudska prava, gdje je najmanje 73% žena doživjelo jedan od oblika digitalnog nasilja. Vrlo ugrožena skupina su i djeca, odnosno djevojčice, gdje prema zadnje dostupnim podacima, unutar godine dana najmanje 300 milijuna djece bilo je pogođeno nekim oblikom online seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja.
Najveće izazove u sprječavanju i borbi protiv digitalnog nasilja u budućnosti predstavlja razvoj umjetne inteligencije ali i sve veća pojava aktera protiv ljudskih prava koji vrlo spretno koriste digitalne prostore kako bi unazadili prava žena pritom stvarajući neprijateljsko digitalno okruženje za žene i djevojke što dovodi do manifestacije oblika digitalnog nasilja poput elektroničkog nasilja, te zlostavljanja i prijetnji nasiljem, pritom posebno ciljajući na žene prisutne u javnoj sferi života, što kao posljedicu dovodi do narušavanja ravnopravnosti spolova.
Brzi rast i razvoj umjetne inteligencije u mnogome ima vrlo intenzivirajući učinak na jačanje tehnologijom potpomognutog nasilja nad ženama i djevojkama, no umjetna inteligencija isto tako može ostvariti i pozitivni učinak u sprječavanju digitalnog nasilja nad ženama razvojem različitih digitalnih alata poput aplikacija za filtriranje elektroničkog zlostavljanja, aplikacija koje povećavaju sigurnost žena na način da omogućuju međusobno povezivanje i dijeljenje međusobne lokacije kao dodatnu stavku osobne sigurnosti.
Izvori:
https://www.un.org/en/observances/ending-violence-against-women-day
https://www.unwomen.org/en/what-we-do/ending-violence-against-women/unite/theme
https://www.unwomen.org/en/what-we-do/ending-violence-against-women/unite
https://www.eeas.europa.eu/node/54350_en
https://www.unwomen.org/en/what-we-do/ending-violence-against-women/unite/orange-the-world
https://www.unwomen.org/sites/default/files/2024-10/a-79-500-sg-report-ending-violence-against-women-and-girls-2024-infographic-and-recommendations-en.pdf
https://www.unwomen.org/en/get-involved/16-days-of-activism
Pisane vijesti
