11. veljače 2015. godine Opća skupština Ujedinjenih Naroda proglasila je Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti.
Ciljevi
obilježavanja ovog dana su promicanje ravnopravnog sudjelovanja djevojaka i žena u obrazovanju, usavršavanju, radu i donošenju odluka u znanosti, uklanjanje svake diskriminacije žena, uključujući u području obrazovanja i zapošljavanja te premošćivanje pravnih, gospodarskih, socijalnih i kulturnih barijera kroz poticanje razvoja obrazovnih politika i programa, uključujući školske kurikulume, s ciljem poticanja većeg sudjelovanja žena i djevojaka, promocije razvoja karijere u znanostima i prepoznavanja postignuća žena u znanosti (poveznica na Rezoluciju UN-a iz 2015. godine:
https://digitallibrary.un.org/record/821065?v=pdf.
U Hrvatskoj je prema podacima Državnog zavoda za statistiku (publikacija
Žene i muškarci u Hrvatskoj 2025., koja donosi pregled usporednih statističkih pokazatelja o ženama i muškarcima), 2024. godine bilo 60,1% doktorica znanosti, naspram 39,9% muškaraca. Prema podacima Zavoda (
Hrvatska u brojkama 2025.), akademski naziv u 2024. steklo je 609 sveučilišnih specijalista, a od toga 400 žena, koje su činile 65,7% ukupnog broja sveučilišnih specijalista. U istoj je godini akademski stupanj steklo i 812 doktora znanosti odnosno doktora umjetnosti, a u ukupnom broju prevladavale su žene (60,1%). U području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti udio žena iznosi 49,8%, a muškaraca 50,2%.
Tema
Međunarodnog dana žena i djevojaka u znanosti (IDWGIS) 2026. je: „Sinergija umjetne inteligencije, društvenih znanosti, STEM-a i financija: izgradnja uključive budućnosti za žene i djevojke.” Dok se društva suočavaju s rastućim nejednakostima, integracija umjetne inteligencije (AI), društvenih znanosti, znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) te financija pojavljuje se kao pristup temeljen na četiri stupa za ubrzanje uključivog i održivog razvoja.
Sinergija ova četiri područja može pomoći u uklanjanju dugotrajnih prepreka zatvaranjem jazova između žena i muškaraca u digitalnim vještinama, poticanjem
start-upova koje vode žene, unapređenjem rodno osjetljivog upravljanja umjetnom inteligencijom te mobilizacijom financiranja koje društvenu uključenost ugrađuje kao mjerilo uspješnosti.
Jaz između žena i muškaraca kroz godine je prisutan na svim razinama znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) diljem svijeta. Iako su žene ostvarile značajan napredak u povećanju sudjelovanja u visokom obrazovanju i dalje su nedovoljno zastupljene u tim područjima.
Kako bi obilježila 11. veljače, Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti, Glavna uprava za istraživanje i inovacije Europske komisije 2025. godine objavila je trogodišnje izvješće o stanju ravnopravnosti spolova u istraživanju i inovacijama
She Figures.
Ključni nalazi pokazuju da su u EU napravljeni značajni koraci u promicanju ravnopravnosti spolova u istraživanju i inovacijama, uključujući uvođenje kriterija prihvatljivosti Plana ravnopravnosti spolova za Horizon Europe, prema kojem je integracija rodne dimenzije u sadržaj istraživanja i inovacija uvjet za većinu projekata. Također, jedan od ciljeva je postizanje 50% žena u odborima, stručnim skupinama i odborima za ocjenjivanje povezanima s programom Horizon Europe.
S druge strane, iako žene brojčano nadmašuju muškarce u sveučilišnom obrazovanju i dalje su izrazito podzastupljene u zapošljavanju u STEM-u i na čelnim pozicijama. Usto, detektiran je sve veći jaz u sektorima poput IKT-a, u kojem žene čine 22% doktorandica, što odražava odmak od ravnopravnosti spolova. Razlike između žena i muškaraca i dalje postoje na najvišim razinama istraživanja i inovacija, pri čemu su samo 9% izumitelja/ica žene.
Značajno je istaknuti da je Hrvatska prema rezultatima ovog istraživanja postigla značajan napredak te po ukupnim rezultatima zauzima visoko drugo mjesto u području istraživanja i razvoja u EU, s indeksom ravnopravnosti od 79,6 (od ukupno 100 bodova). Hrvatska je među vodećim državama Europe prema broju samozaposlenih žena, po napretku žena u karijeri Hrvatska je na trećem mjestu, po sudjelovanju žena u istraživanjima na četvrtom, a po zastupljenosti žena u svim istraživačkim sektorima na petom mjestu.
Po broju znanstvenih publikacija kojima su autorice žene Hrvatska je na prvom mjestu. Za Hrvatsku je najviše prostora za napredak po pitanju žena na pozicijama donošenja odluka, jer se u toj dimenziji nalazi na 26. mjestu.
Detaljan pregled rezultata za Hrvatsku, dostupan je u
infografici.
Pisane vijesti
