- Objavljeno: 14.10.2016.
15. listopada – Svjetski dan seoskih žena
Povodom obilježavanja Svjetskog dana seoskih žena, Ured za ravnopravnost spolova preveo je Opću preporuku o pravima seoskih žena, koju je UN-ov Odbor za uklanjanje diskriminacije žena donio u ožujku ove godine.
Odbor je utvrdio da su unatoč svim naporima i dalje prisutni različiti oblici diskriminacije seoskih žena, te je u tom smislu, donio navedenu preporuku referirajući se, prije svega, na članak 14. Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena.Iako seoske žene predstavljaju ¼ svjetske populacije, njihova prava se zanemaruju u zakonima, lokalnim i nacionalnim strateškim dokumentima, proračunima i investicijskim strategijama na svim razinama.
Globalno, seoske žene trpe daleko veću diskriminaciju u odnosu na položaj muškaraca na selu, više su izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti, nisu vlasnice zemlje i prirodnih resursa, a kada su zaposlene slabije su plaćene za svoj rad, rad je nesiguran, nemaju adekvatnu socijalnu zaštitu i obavljaju puno neplaćenog rada.
Više obolijevaju suočene sa siromašnom ishranom, te imaju teže dostupnu zdravstvenu skrb. Isključene su iz donošenja odluka i rukovođenja na svim razinama, te su vrlo često žrtve nasilja na osnovi spola, a pravosudni mehanizmi su im teško ili nikako dostupni.
Nažalost, u ovakvom položaju živi većina žena u ruralnim područjima slabije razvijenog svijeta.
Nova Preporuka sadrži odredbe koje države članice obvezuju na jamstvo osiguravanja pristupa pravosudnim tijelima za sve žene s ruralnih područja, obveze da makroekonomske, fiskalne i investicijske politike, bilateralni i multilateralni trgovinski ugovori u obzir uzmu prava i interese seoskih žena, posebno s aspekta malih proizvođača.
Također, države članice se obvezuju na posebne odnose na relaciji ruralne žene – klimatske promjene, prirodne katastrofe, onečišćenje okoliša, korištenje kemijskih supstanci u poljoprivredi itd., imajući svijest kako su upravo one uključene u korištenje prirodnih resursa za prehranu obitelj, kao i doprinos nacionalnoj ekonomiji u proizvodnji hrane.
Preporuke sadrže odredbe o uklanjanju diskriminacije prema svim marginaliziranim grupama žena i ženama u nepovoljnom položaju, te dostupnost obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite i pristupa tržištu rada.
Preporuka obvezuje na zaštitu seoskih žena, djevojčica i dječaka od nasilja, te na uklanjanje društvenih običaja i praksi koji ih na bilo koji način ugrožavaju, ponižavaju ili izlažu nasilju.
Države članice će morati poduzeti korake da se spriječi prisilno sklapanje brakova te harmonizirati obiteljsko – pravne statuse u skladu s ravnopravnim bračnim i obiteljskim odnosima, ali i obratiti posebnu pažnju na zabranu poligamije i uvođenje edukacije o planiranju obitelji i reprodukcijskom zdravlju u školske programe.
U pogledu zdravstvenih prava, ističe se potreba za primarnom zdravstvenom zaštitom, osiguravanjem sigurnog prekida trudnoće, svih vrsta kontracepcije, intervencijama u slučaju silovanja, zaštitom od HIV-a, sigurnim porodima i vođenim trudnoćama.
Kako bi se izbjegla diskriminacija ove kategorije žena, države članice moraju osigurati stabilnu socijalnu zaštitu žena koje rade neplaćene poslove, pristup servisima za djecu, omogućavanje obrazovanja za djevojčice i zabranu eksploatacije, povećanje nastavnog osoblja, te primjene suvremenih metoda za opismenjavanje odraslih žena.
Osim toga, potrebno je osmisliti programe za poboljšanje uvjeta rada seoskih žena, osigurati pravo na siguran transport, omogućiti poduzetništvo ženama, te osigurati mogućnost za participaciju žena na svim razinama obnašanja vlasti i donošenja odluka.
Potrebno je osigurati jednako pravo seoskih žena na zemlju, vodne i druge prirodne resurse, suprotstavljajući se običajnom pravu, olakšati ženama proizvođačicama izlaz na tržište, pristup poticajima i kreditnim linijama namijenjenim njima. Također, nužno je i provesti agrarne reforme koje u fokusu imaju seoske žene. U sklopu poglavlja koje se bavi seoskim ženama u razvijenim društvima, države članice se, između ostaloga, obvezuju voditi računa o pravima seoskih žena koje su radnice – migrantice i zaštititi ih od zlostavljanja i izrabljivanja.
Zaključne primjedbe UN-ovog odbora za uklanjanje diskriminacije žena na Četvrto i peto periodično izvješće za Hrvatsku sadrže preporuku koja se izravno odnosi na položaj žena koje žive na ruralnim područjima. U svojoj preporuci Odbor izražava zabrinutost zbog toga što je ženama ograničen pristup zemlji, socijalnim i zdravstvenim uslugama, obrazovanju, gospodarskim mogućnostima, kao i sudjelovanju u političkom i javnom životu i procesima odlučivanja. Izražena je zabrinutost i zbog nedostatka servisa za djecu, ali i primjedba da Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske, nema odgovarajuće mjere kojima se osobito dotiču gore spomenute teme. Stoga je Odbor Hrvatskoj preporučio da sve navedeno osigura i u obzir uzme specifične potrebe žena iz ruralnih područja.
Iz toga razloga Ured za ravnopravnost spolova će prilikom izrade nove Nacionalne politike za ravnopravnost spolova predložiti mjere kojima se Ministarstvo poljoprivrede zadužuje za unaprjeđenje položaja žena u ruralnim područjima.