22. rujna - Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u Republici Hrvatskoj obilježava se od 2004. godine, kada su 22. rujna, tijekom brakorazvodne parnice na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu ubijene sutkinja Ljiljana Hvalec, stranka u postupku Gordana Oraškić i njena odvjetnica Hajra Prohić. Ubio ih je suprug stranke te teško ozlijedio sudsku službenicu Stanku Cvetković.

Danas, 24 godine nakon tog stravičnog čina i unatoč mnogim poduzetim naporima s ciljem suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja, ono i dalje nesrazmjerno pogađa Republiku Hrvatsku.

U razdoblju od 2020. do 2023., EUROSTAT je proveo viktimološko istraživanje o rodno uvjetovanom nasilju, u kojem je uz 16 zemalja s područja Europe, sudjelovao i Državni zavod za statistiku koji je prikupio podatke za Republiku Hrvatsku. Ukupni uzorak za Hrvatsku iznosio je 23 tisuće ispitanika/ca. Dio rezultata navedenog istraživanja recentno je objavljen.

Podaci za Republiku Hrvatsku  odnose se na nasilje koje je počinio sadašnji ili bivši intimni partner, nasilje od strane osobe koja nije partner u razdoblju od petnaeste godine života, izloženost nasilju od strane obiteljskog nasilnika u odrasloj životnoj dobi, nasilje od strane bilo kojeg počinitelja tijekom odrasle dobi te seksualno uznemiravanje na radnom mjestu.

Prema objavljenim podacima, u Republici Hrvatskoj 27% žena izjavilo je da je bilo žrtva psihološkog nasilja sadašnjeg ili bivšeg partnera, a 8% njih žrtve tjelesnog nasilja od sadašnjeg ili bivšeg partnera, uključujući i prijetnje. Podaci za, primjerice, Finsku iznose 50% izjava ispitanica da su bile žrtve psihološkog nasilja.

U dobnoj skupini od 18 do 29 godina najviše je žena koje su doživjele partnersko nasilje, njih 37%, dok je sljedeća iza njih dobna skupina od 65 do 74 godine s 24% žena.
Seksualno nasilje od obiteljskog nasilnika u Hrvatskoj je, prema ovom istraživanju, doživjelo 6% ispitanica, a čak 15% izjavilo je da je bilo izloženo tjelesnom ili seksualnom nasilju te prijetnjama od strane obiteljskog nasilnika. Isti udio u Francuskoj iznosi 19%, u Austriji 20%, u Slovačkoj 33%, a u Bugarskoj 10%.

Visokih 36% hrvatskih ispitanica izjavilo je da je doživjelo neku vrstu seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu tijekom života, dok ti pokazatelji za, primjerice, Dansku iznose 46%, a za Nizozemsku 41%.
Realna je mogućnost da uzrok većeg nesrazmjera podataka za Finsku ili Dansku, u odnosu na one prikupljene u Hrvatskoj, leži u činjenici da ispitanice iz Hrvatske ni za potrebe ovog anketnog upitnika nisu bile spremne svjedočiti o doživljenom nasilju ili ga u nekim slučajevima i pojavnostima nisu ni svjesne, odnosno ne percipiraju ga kao nasilje te ga vjerojatno manje i prijavljuju.

U istraživanju su, uz Hrvatsku, sudjelovale Bugarska, Danska, Estonija, Grčka, Francuska, Latvija, Litva, Malta, Nizozemska, Austrija, Slovenija, Slovačka, Finska, Crna Gora i Srbija.

Poveznica na navedeno EUROSTAT-ovo istraživanje: https://ec.europa.eu/eurostat/web/gender-based-violence/database

Pisane vijesti