Država će financirati medije koji potiču ravnopravnost spolova

Hrvatski Sabor je ovog srpnja odlučio da se pri raspodjeli novca iz državnog proračuna za proizvodnju medijskih sadržaja, uvede i kriterij poticanja svijesti o ravnopravnosti spolova. Sniježana Matejčić, predsjednica Povjerenstva za medije pri Uredu za ravnopravnost spolova, ističe da država mora intervenirati i osigurati ravnopravnost građana u svim sferama, pa i u medijima.

Hrvatski Sabor je ovog srpnja donio odluku da se pri raspodjeli novca iz državnog proračuna za proizvodnju medijskih sadržaja, između ostalih, rukovodi i kriterijem poticanja razvoja svijesti o ravnopravnosti spolova. Naime, državni Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija svake godine preko javnog natječaja Ministarstva kulture sufinancira određeni broj programskih sadržaja važnih za razvoj obrazovanja, znanosti, umjetnosti, kulture; za nacionalne manjine, područja od posebne državne skrbi i pravo na javno informiranje.

Povjerenstvo za medije, angažirano od strane Vladinog Ureda za ravnopravnost spolova sa svrhom analiziranja položaja žena i muškaraca u medijima, primijetilo je da u Zakonu o elektroničkim medijima, koji dijelom propisuje rad spomenutog Fonda, ne piše da se kod financiranja programa treba obazirati i na poticanje razvoja svijesti o ravnopravnosti spolova. Prilikom ovogodišnjih izmjena i dopuna Zakona o elektroničkim medijima, Sabor je usvojio prijedlog Povjerenstva da se ravnopravnost spolova uvrsti kao kriterij za ocjenu programskih sadržaja financiranih iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti.

Kako ističe Sniježana Matejčić, predsjednica Povjerenstva za medije, područje ravnopravnosti spolova nije dovoljno urediti isključivo kroz zabranu diskriminacije po spolu i govora mržnje, nego je važno uvesti i poticajne mjere, kroz financiranje i emitiranje rodno osjetljivih sadržaja. Navodi kako postoji niz zakona i međunarodnih konvencija koje Hrvatsku obvezuju na unapređivanje spolne ravnopravnosti u svim sferama života, pa i u medijima. Jedan od takvih dokumenata je, navodi Matejčić, Pekinška platforma za akciju iz 1995., koja kaže da u medijskom prostoru skoro svih zemalja svijeta nedostaje rodne osjetljivosti: žene se portretiraju na stereotipan način, pornografija je u porastu, manjka prostora za žensko izražavanje i žena donosioca odluka. Stoga je zemljama članicama UN-a preporučeno zagovaranje promjena prema rodnoj osjetljivosti.

Podsjetimo, Hrvatski Sabor je koncem 2006. donio Nacionalnu politiku za promicanje ravnopravnosti spolova, kao osnovni strateški dokument za uklanjanje diskriminacije nad ženama i postizanje rodne osviještenosti i ravnopravnosti. Helena Štimac Radin, predstojnica Vladinog Ureda za ravnopravnost spolova, ističe da je uvođenje amandmana korak naprijed u usklađivanju cjelokupnog zakonodavstva sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, te da će njezin Ured, kao i Povjerenstvo za medije pratiti primjenu amandmana u praksi.

Mihaela Jović, članica udruge B.a.B.e. i voditeljica programa Žene i mediji, hvali inicijativu Povjerenstva za medije i napominje da je zaista krajnje vrijeme da se ravnopravnost spolova počne poticati i ravnomjernom raspodjelom novca za projekte.

Ministarstvo kulture i Vijeće za elektroničke medije i tako dosad nisu puno učinili za poticanje ravnopravnosti spolova koja je, usput budi rečeno, jedna od temeljnih vrednota Ustava, kazala nam je Jović. Ona spominje i analizu medija Lovorke Kušan koja je pokazala da je prikazivanje žena seksističko, rodno neosjetljivo i diskriminirajuće za žene.

O stanju u medijima, i o tome smije li se država uplitati u medijski prostor, pitali smo Gordanu Vilović, medijsku teoretičarku i docenticu na Fakultetu političkih znanosti: Očigledno je da postoji problem sa ženskom slikom u medijima, te kao žena i kao osoba koja se bavi medijima podržavam uvođenje ovog amandmana. Država svakako treba poticati razvoj svijesti o ravnopravnosti među spolovima, kad to već nije samo po sebi razumljivo kao drugdje u civiliziranim zemljama.

Pisane vijesti