- Objavljeno: 09.11.2007.
Hrvatska 16. po indeksu ravnopravnosti spolova
Prema indeksu ravnopravnosti spolova u području ekonomije, politike i obrazovanja Hrvatska se nalazi među prvih 20 najkonkurentnijih zemalja svijeta, na 16. mjestu, pokazalo je danas objavljeno najnovije istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma "The Global Gender Gap 2007" kojim je obuhvaćeno 128 zemalja.
Prva mjesta očekivano su pripala nordijskim zemljama - Švedskoj, Norveškoj, Finskoj i Islandu.
Najlošije rangirana europska zemlja je Turska (121.), a na posljednja tri mjesta su Pakistan, Čad i Jemen. Hrvatska sa 16. mjestom ispred je nekoliko najrazvijenih europskih zemalja poput Švicarske (40. mjesto), Austrije (27.), Francuske (51. mjesto), Italije (84.), a hrvatska pozicija bolja je i od najrazvijenije zemlje svijeta SAD-a koje su na 31. mjestu, ističu iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Hrvatska je prestigla i Sloveniju koja je na 49. mjestu, bolja je i od Mađarska (61.) i Češke (64.). Od zemalja bivše države na listi je i Makedonija, na 35. poziciji.
Prema istraživanju Hrvatska je zadržala svoju dobru poziciju prije svega zbog snažnog političkog osnaživanja žena, koje su u posljednje vrijeme sve prisutnije na lokalnoj i nacionalnoj političkoj sceni, ističu iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Tako je na ljestvici političko osnaživanje žena rangirano na 18. mjestu, zdravlje na 37. poziciji, a gospodarska uključenost na 40. poziciji. Tome je pridonio i podatak o porastu broja žena koje obnašaju sve zahtjevnije izvršne i menadžerske funkcije u gospodarstvu.
No, još uvijek moramo poraditi na obrazovnoj jednakosti muškaraca i žena, jer je to područje u kojem je još uvijek izražen veliki jaz u Hrvatskoj, napominju iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Istraživanje The Global Gender Gap 2007. obuhvatilo je 128 zemalja svijeta u kojima živi 90 posto svjetske populacije.
Izvještaj se temelji na inovativnoj metodologiji koja uključuje detaljne uvide u ravnopravnost između muškaraca i žena u području ekonomije, zakonodavstva, politike i obrazovanja u svakoj od 128 analiziranih zemalja.
Izvješće bilježi veličinu jaza u četiri kritična polja neravnopravnosti između muškaraca i žena: ekonomija, politika, obrazovanje i zdravstvo. I dok je u većini zemalja postignut pozitivni pomak u poljima ekonomije, politike i obrazovanja, u zdravstvu je globalni jaz narastao, napominju iz hrvatskog Nacionalnog vijeća za konkurentnost. (Hina)
Više na: http://www.weforum.org/en/initiatives/gcp/Gender%20Gap/index.htm
Najlošije rangirana europska zemlja je Turska (121.), a na posljednja tri mjesta su Pakistan, Čad i Jemen. Hrvatska sa 16. mjestom ispred je nekoliko najrazvijenih europskih zemalja poput Švicarske (40. mjesto), Austrije (27.), Francuske (51. mjesto), Italije (84.), a hrvatska pozicija bolja je i od najrazvijenije zemlje svijeta SAD-a koje su na 31. mjestu, ističu iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Hrvatska je prestigla i Sloveniju koja je na 49. mjestu, bolja je i od Mađarska (61.) i Češke (64.). Od zemalja bivše države na listi je i Makedonija, na 35. poziciji.
Prema istraživanju Hrvatska je zadržala svoju dobru poziciju prije svega zbog snažnog političkog osnaživanja žena, koje su u posljednje vrijeme sve prisutnije na lokalnoj i nacionalnoj političkoj sceni, ističu iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Tako je na ljestvici političko osnaživanje žena rangirano na 18. mjestu, zdravlje na 37. poziciji, a gospodarska uključenost na 40. poziciji. Tome je pridonio i podatak o porastu broja žena koje obnašaju sve zahtjevnije izvršne i menadžerske funkcije u gospodarstvu.
No, još uvijek moramo poraditi na obrazovnoj jednakosti muškaraca i žena, jer je to područje u kojem je još uvijek izražen veliki jaz u Hrvatskoj, napominju iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Istraživanje The Global Gender Gap 2007. obuhvatilo je 128 zemalja svijeta u kojima živi 90 posto svjetske populacije.
Izvještaj se temelji na inovativnoj metodologiji koja uključuje detaljne uvide u ravnopravnost između muškaraca i žena u području ekonomije, zakonodavstva, politike i obrazovanja u svakoj od 128 analiziranih zemalja.
Izvješće bilježi veličinu jaza u četiri kritična polja neravnopravnosti između muškaraca i žena: ekonomija, politika, obrazovanje i zdravstvo. I dok je u većini zemalja postignut pozitivni pomak u poljima ekonomije, politike i obrazovanja, u zdravstvu je globalni jaz narastao, napominju iz hrvatskog Nacionalnog vijeća za konkurentnost. (Hina)
Više na: http://www.weforum.org/en/initiatives/gcp/Gender%20Gap/index.htm