Intervju predstojnice Ureda za ravnopravnost spolova Vjesniku

Neravnopravnost žena u Hrvatskoj i dalje se najviše ogleda u nepovoljnijem položaju žena na tržištu rada, podzastupljenosti u donošenju političkih i javnih odluka te učestalosti raznih oblika nasilja nad njima, uključujući obiteljsko.
Ured za ravnopravnost spolova organizirao je raspravu o prijedlogu novog nacrta nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova od 2011. do 2015. koji donosi niz novina, a očekuje se da će biti usvojen do kraja svibnja. Predstojnica Ureda Helena Štimac Radin taj nacrt ocjenjuje mnogo konciznijim i operativnijim od prijašnjega

Hrvatska je kao i druge zemlje suočena s izazovima prevladavanja jaza između ravnopravnosti na papiru i onoga u realnom životu i uklanjanju strukturnih razloga neravnoteže moći između muškaraca i žena u raznim područjima društva. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, razlika u plaćama između žena i muškaraca u Hrvatskoj je 11 posto u korist muškaraca. Stoga je među najvažnijim ciljevima Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova, poboljšanje položaja žene na tržištu rada s obzirom na otežano zapošljavanje i niže plaće te diskriminaciju pri zapošljavanju i napredovanju, objašnjava Helena Štimac Radin, predstojnica Vladina ureda za ravnopravnost spolova, s kojom smo o toj problematici razgovarali uoči donošenja nacrta nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova od 2011. do 2015. godine.

Ured za ravnopravnost spolova organizirao je javnu raspravu o prijedlogu novog nacrta koja je završila protekle srijede i temeljem koje je zaprimljeno samo 11 priloga s prijedlozima, primjedbama i sugestijama.

»Jedna od primjedaba bila je da nije ostavljeno dovoljno vremena za suradnju u izradi prijedloga nacrta, što ne odgovara istini jer smo nevladine udruge koje se bave ravnopravnošću spolova pozvali na suradnju još u srpnju prošle godine«, kaže Štimac Radin. Najavljuje da će radna skupina za izradu nacrta prijedloga razmotriti sve dostavljene primjedbe s napomenom kako su najlošiji prilog dostavili upravo oni koji su bili najžešći kritičari na javnoj raspravi, a riječ je o Centru za ženske studije. Istodobno, ta se udruga nije htjela uključila u radnu skupinu koja je izrađivala novi nacrt iako je bila pozvana. Sljedeći tjedan prijedlog će biti proslijeđen ministarstvima i nadležnim uredima na očitovanje, a potom Vladi.

Jednako tako, na kritike da nije osiguran novac za provođenje mjera iz nacrta, Štimac Radin kaže da je očito posrijedi nedovoljna informiranost jer je, što je navedeno i u prijedlogu nacrta, obveza nadležnih tijela da osiguraju novac za provedbu mjera Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova.

Nacrt Štimac Radin ocjenjuje mnogo konciznijim i operativnijim nego što je bio prošli.

A iz ocjene stanja postignuća i izazova u provedbi politike ravnopravnosti spolova može se vidjeti da prema provedenim istraživanjima većina građana smatra kako treba povećati udio žena u politici. Također se pokazuje da su žene puno osvještenije o rodnoj nejednakosti od muškaraca. Jednako tako, što je osoba obrazovanija, to je osvještenija o potrebi rodne jednakosti.

»Hrvatska ima jedan od najrazvijenijih sustava antidiskriminacijskog zakonodavstva u Europi. Puno je učinjeno na području suzbijanja nasilja nad ženama. Prvi smo put dobili i Nacionalnu klasifikaciju zanimanja koja ih sva navodi u ženskom i muškom rodu što svakako pridonosi suzbijanju stereotipa na tržištu rada. Treba i napomenuti da žene čine većinu u sudstvu te da taj udio stalno raste kao i udio diplomiranih studentica na Pravnom fakultetu. U Hrvatskoj je 2009. godine bilo 58,6 posto diplomiranih studentica, a bilježi se i stalni trend povećana udjela žena sa znanstvenim stupnjem magisterija i doktorata. No, u području računarstva žene su podzastupljene sa samo 15,9 posto diplomiranih. Iako je udio žena na području matematike, znanosti i tehnologije znatno porastao, odabir fakulteta još odražava postojeću podjelu na muška i ženska zanimanja.

U sektoru zaposlenosti na poslovima istraživanja i razvoja udio žena iznosi 49,6 posto, što je više od europskog prosjeka. U Hrvatskoj su trenutno na čelu znanstvenih instituta u 40 posto slučajeva žene, na čelu tri najveća javna instituta su žene, no na sedam javnih sveučilišta samo je jedna rektorica. Zabrinjava, međutim, što približno trećina žena, prema rezultatima provedenih istraživanja, podržava tradicionalnu sliku žene i rodne stereotipe u obrazovnom procesu i udžbenicima«, kaže Štimac Radin.

Dodaje da je usklađivanje obiteljskih i poslovnih obaveza i dalje veliki problem za žene jer one na sebe preuzimaju čak 90 posto obiteljskih obaveza, od brige o djeci do kućanskih poslova. Uz to, nerijetko rodiljni dopust djeluje destimulativno na razvoj karijere. Posljednjih godina se stimulira odlazak očeva na rodiljni, no i dalje je riječ o minornim brojkama od samo 1,86 posto muškaraca koji su lani koristili prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Pozitivno je što se povećao broj žena među dužnosnicima i visokim državnim i javnim službenicima s 20 posto 2000. godine na 30,2 posto 2009., ali i broj žena u diplomaciji s 8 posto veleposlaničkih mjesta 2000. na 15 posto 2010. No porazan je podatak da od 429 općina, u sastavu 106 općinskih vijeća nema ni jedne žene. Jedino u sudskoj vlasti žene čine većinu - 69 posto općinskih sudaca, 67 posto trgovačkih i 73 posto prekršajnih. I na Upravnom sudu su u većini - 76 posto, kao i na Visokom prekršajnom sudu - 63 posto, dok su u Vrhovnom sudu zastupljene s 49 posto, a u Ustavnom sudu s 38 posto.

»Nacrt Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova od 2011. do 2015. ide ukorak s novom strategijom za ravnopravnost muškaraca i žena Europske komisije za isto razdoblje. Novina novog nacrta je provođenje niza različitih aktivnosti kojima će se javnost upoznati s politikama EU-a. Ravnopravnost spolova jedno je od načela pravne stečevine EU-a, a osiguranje jednakih mogućnosti i suzbijanje spolnih nejednakosti sastavni dio svih njegovih programa i politika. Hrvatska je kao država kandidatkinja dužna provoditi ciljeve definirane i u zakonodavnim i u strateškim dokumentima koje Komisija donosi s namjerom suzbijanja rodne diskriminacije. Novina Nacrta je uvrštavanje novog poglavlja vezanog uz međunarodna pitanja, između ostaloga suradnju s Europskim institutom za ravnopravnost spolova sa sjedištem u Litvi.
Kampanja za najmanje 40 posto političarki na izbornim listama

Nizak udio žena u politici i dalje je velik problem. »Uoči parlamentarnih i lokalnih izbora redovito provodimo kampanje kojima apeliramo na povećanje žena u politici. Za predstojeće parlamentarne izbore izradili smo i promotivni spot jer se u posljednjem desetljeću broj zastupnica u Hrvatskom saboru nije bitno mijenjao - kretao se između 21 i 23 posto. Trenutno je iznimno postotak saborskih zastupnica 25 jer su neki zastupnici odstupili, a na njihova su mjesta došle zastupnice. Još je poraznije stanje na lokalnim političkim razinama iako nam se čini da naše kampanje daju rezultate. Na lokalnim izborima 2005. udio žena u lokalnoj vlasti bio je tek 15 posto, a 2009. godine 22 posto, što je znatno povećanje. Kampanjom promicanja uravnotežene zastupljenosti muškaraca i žena u Saboru, koja kreće 31. svibnja, a u koju je uključeno i pet nevladinih udruga - CESI, Centar za ženske studije, Cenzura Plus, Homo i VIMIO - želi se uoči parlamentarnih izbora apelirati da se poštuje Zakon o ravnopravnosti spolova u koji je ugrađena kvota preuzeta iz Vijeća Europe da na parlamentarne liste bude uvršteno barem 40 posto žena«, tumači Štimac Radin. Inače, Zakonom o političkim strankama afirmira se mjera pozitivne diskriminacije, i to tako da se parlamentarnim strankama za svaku zastupnicu odobrava 10 posto veća financijska naknada.

U Hrvatskoj će se provoditi kampanja o temeljnim načelima ravnopravnosti između muškaraca i žena, koja će ići ukorak s procesom pristupanja Uniji. Mislim da je cijeli niz predrasuda o tome kolika je neravnopravnost spolova u Hrvatskoj, a situacija u mnogim zemljama Unije nije puno bolja nego kod nas. Zbog toga je važno upoznati javnost na sličnosti u ovoj problematici i izazovima koji stoje pred nama«, tumači Štimac Radin i dodaje da je nedavno na razini UN-a osnovano novo tijelo za promicanje ravnopravnosti spolova - Entitet za ravnopravnost i osnaživanje žena UN Women. U našoj je zemlji 2009., istodobno kada i u Europskoj uniji, provedeno prvo istraživanje o odnosu javnosti prema rodnoj diskriminaciji, koje ukazuje na podudarnost stavova građana zemalja EU-a i Hrvatske kada je riječ o ravnopravnosti spolova. Čak 62 posto ispitanih u EU i 58 posto u Hrvatskoj smatra da žene i muškarci nisu ravnopravni. Istodobno 64 posto ispitanih u EU i 59 posto u Hrvatskoj mišljenja su da je u posljednjem desetljeću postignut napredak te kako je diskriminacije po spolu manje nego prije desetak godina.

»Usvajanjem zakonskog antidiskriminacijskog okvira i donošenjem nacionalnih strateških planova za djelovanje Hrvatska kontinuirano iskazuje jasno političko opredjeljenje sukladno stajalištima Vijeća Europe i EU-a o obvezi stvaranja i provođenja politike usmjerene zastupanje stvarne ravnopravnosti spolova«, kaže Štimac Radin. Novi zakon o ravnopravnosti spolova na snagu je stupio sredinom 2008. godine, a uz njega je važno spomenuti i donošenje Zakona o suzbijanju diskriminacije i novog zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

»Na osnovi provedbe dosadašnje nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova od 2006. do 2010. provedene su brojne mjere na podizanju svijesti javnosti o rodnoj ravnopravnosti. Vlada je donijela i Strategiju razvoja ženskog poduzetništva. Detaljan pregled provedenih aktivnosti prikazan je u Izvješću o provedbi Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006. do 2010. za razdoblje od 2006. do kraja 2008., i objavljen na web stranicama Ureda za ravnopravnost spolova, dok će izvještaj za 2009. i 2010 također uskoro biti pred očima javnosti, nakon što bude upućen Vladi.

Proveden je velik broj mjera, a najveći je napredak ostvaren u povećanju svijesti javnosti o rodnoj diskriminaciji. Zato kritike nekih udruga da nisu prikazani dosadašnji rezultati rada predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova Štimac Radin smatra neopravdanim.

»Hrvatska je dosad imala aktivnu ulogu u međunarodnim organizacijama i politici kada je riječ o ravnopravnost spolova, a Komisija je u svom posljednjem izvješću o napretku Hrvatske u pristupanju Uniji ocijenila da je postignut dobar napredak na području ravnopravnosti spolova, ženskih prava i primjeni načela jednakih mogućnosti. No u odnosu na antidiskriminacijsko zakonodavstvo, EK smatra da iako su poduzeti određeni koraci s ciljem osvještavanja javnosti, znanja o njegovu sadržaju i opsegu još su uvijek ograničena. Istraživanje pokazuje da 63 posto građana i građanki ne zna ili misli da diskriminacija na temelju spola nije zakonski kažnjiva«, kaže Štimac Radin. To su porazni podaci temeljem kojih je Ured za ravnopravnost spolova u prijedlog novog nacrta unio mjeru upoznavanja javnosti s antidiskriminacijskom legislativom, pa će se tako provesti i kampanja koja će javnost upoznati s tim da postoji sudska zaštita u slučaju diskriminacije. Na prijedlog nevladinih udruga novina u prijedlogu nacrta je i uvrštavanje obilježavanja Dana borbe protiv homofobije i transfobije 17. svibnja, a na prijedlog Ureda za ravnopravnost spolova obilježavanje Europskog dana jednakih plaća.

»Novost je i poglavlje o ravnopravnosti žena u sportu, jer je evidentna diskriminacija žena u sportu, od pitanja dostupnosti infrastrukture za trening sportašicama, preko novčanih nagrada koje se dodjeljuju za sportske uspjehe do udjela žena u sportskim savezima i drugim sportskim organizacijama koji nije dovoljan, pogotovo u usporedbi sa sportskim uspjesima koje postižu«, objašnjava Štimac Radin.

Nataša GAJSKI KOVAČIĆ, Vjesnik

Vijesti iz medija | Intervjui i priopćenja