Koliko su plaćene žene u Hrvatskoj?

Kako se žene nose s činjenicom da su slabije plaćene od svojih muških kolega i da, iako dobro obrazovane, puno teže dolaze do rukovodećih pozicija u politici i gospodarstvu?

Prema istraživanju portala MojPosao, žene su za prosječnih 19,4 posto manje plaćene od muškaraca. Ta je razlika sve veća, kako se povećavaju godine staža, a najviša je u najproduktivnijoj dobi. Činjenica je da su žene s jedne strane suočene s manjim plaćama od svojih muških kolega za isto radno mjesto, a s druge su strane pretežito ženska zanimanja u Hrvatskoj upravo ona manje plaćena. Tako su upravo žene najprisutnije na blagajnama trgovačkih lanaca ili u ostalim uslužnim zanimanjima, za stolovima u tekstilnim tvornicama ili iza pultova raznih šaltera.

Izgubljena utrka s muškarcima


Riječ je mahom o ženskim i uobičajeno slabije plaćenim zanimanjima uglavnom uslužnog sektora. Stoga će u statistici plaća prema sektorima žene uvijek izgubiti “utrku” s plaćama u djelatnostima koje su pretežito muške, kao što je financijski ili informatički sektor.

- Činjenica je da žene u Hrvatskoj teže dolaze do rukovodećih pozicija i poslova koji donose veće plaće i ta je vrsta diskriminacije definitivno prisutna. Taj trend u Hrvatskoj ne razlikuje se puno od trenda ostalih zemalja, možemo reći da smo čak i u boljoj poziciji zato što je socijalizam u promicanju jednakosti žena i muškaraca ipak ostavio traga - ističe Danijel Nestić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.

 mr.sc. Helena Štimac Radin: Efekt piramide u poslu

Kod žena u politici i gospodarstvu postoji efekt piramide, što su funkcije više, broj se žena smanjuje. U diskriminaciji žena na tržištu rada nikako ne možemo zaobići ni majčinstvo, koje je, nažalost, također jedan od vrlo štetnih i ozbiljnih elemenata diskriminacije - ističe predstojnica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin.
Prema njegovoj analizi prosječnih plaća, žene u Hrvatskoj imaju u prosjeku 10 posto manje plaće od muškaraca. Uspoređujući pak podatke o plaćama žena i muškaraca s istim ili sličnim obrazovanjem, radnim stažem, sektorom zaposlenja, prebivalištem i veličinom poduzeća, Danijel Nestić je zaključio da žene imaju 15 posto manje plaće od muškaraca.

Slična istraživanja o drugim zemljama pokazuju da je, u usporedbi s Hrvatskom, podjednaki jaz u plaćama muškaraca i žena u Španjolskoj i Portugalu, a da je taj jaz, primjerice, u susjednoj Sloveniji na razini od 10 posto. Pomalo je neočekivan podatak o razlikama u plaćama žena i muškaraca od 12 posto u Švedskoj.

Žene su obrazovanije

Diskriminacija žena na hrvatskom tržištu rada očita je kada se uzme u obzir i podatak da su zaposlene žene bolje obrazovane od muškaraca.

Naime, 25 posto zaposlenih žena ima više ili visoko obrazovanje, za razliku od 16 posto zaposlenih muškaraca s istom razinom obrazovanja. I dok su žene s visokim obrazovanjem često diskriminirane u napredovanju, odnosno odlasku na bolje plaćena radna mjesta, prema analizi Danijela Nestića s Ekonomskog instituta, rizik neravnopravnosti plaća još je veći za žene s nižom razinom obrazovanja, u obavljanju poslova nižeg stupnja složenosti i u privatnom sektoru.

Efekt piramide u poslu


- Kod žena u politici i gospodarstvu postoji efekt piramide, što su funkcije više, broj se žena smanjuje. U diskriminaciji žena na tržištu rada nikako ne možemo zaobići ni majčinstvo, koje je, nažalost, također jedan od vrlo štetnih i ozbiljnih elemenata diskriminacije - ističe predstojnica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin.
Osim majčinstva, koje je nerijetko otežavajuća okolnost zaposlenim ženama, poslodavci nerijetko žene na radnim mjestima gledaju kroz niz stereotipa. Tako je istraživanje Državnog zavoda za obitelj pokazalo da poslodavci zaposlenu ženu vide kao poslušnu, odgovornu, lojalnu, povjerljivu, sklonu timskom radu, uspješnu u komunikaciji i kreativnu. Riječ je o osobinama koje poslodavci vide kao prednosti zaposlenih žena, a kod muškaraca su istaknuli autoritativnost, želju za dokazivanjem, ambicioznost, samostalnost u donošenju odluka i hrabrost.  


Gordana Galović, Jutarnji list



Pisane vijesti