Konferencija visoke razine „SUDJELOVANJE ŽENA NA TRŽIŠTU RADA – DRUŠTVENA DOBIT!“

  • Slika /slike/URS slike - 2020/Konferencija 30-311.2020/EU2020HR-konferencija53_gos_300120.JPG
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

Za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike organizirao je konferenciju visoke razine „SUDJELOVANJE ŽENA NA TRŽIŠTU RADA – DRUŠTVENA DOBIT!“ od 30. do 31. siječnja 2020. godine u Zagrebu.

Svrha Konferencije bila je preispitati prepreke punom sudjelovanju žena na tržištu rada i razmotriti mjere za njihovo ublažavanje na europskoj razini.
“Ove se godine obilježava 25. godišnjica Pekinške deklaracije i platforme djelovanja, a ova će konferencija sigurno pridonijeti sagledavanju napretka i predstojećih izazova”, rekla je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković u svom uvodnom obraćanju.
Putem video poruke, prisutnima se obratila povjerenica Europske komisije za pitanja jednakosti Helena Dalli ukratko predstavivši stanje u EU vezano uz žene i tržište rada. Kazala je kako zbog jaza između spolova u sudjelovanju na tržištu rada EU košta 3 posto GDP-a.

U nastavku se na dvodnevnoj konferenciji koju je moderirala novinarka Ivana Dragičević, kroz četiri panela raspravljalo o najčešćim preprekama većoj zaposlenosti žena i mjerama za ublažavanje njihovog utjecaja. Svaki panel odnosio se na jedan od sljedećih izazova: 1) ponuda i potražnja vještina i zanimanja na tržištu rada iz perspektive ravnopravnosti spolova, 2) rodna dimenzija ne-standardnih, atipičnih zaposlenja, 3) dugoročna skrb za članove obitelji u kontekstu usklađivanja privatnog i poslovnog života, 4) uznemiravanje i spolno uznemiravanje u svijetu rada.

U izlaganju na temu poslova budućnosti i izazova, Maria Jepsen (EUROFOUND) iznijela je podatak da jaz u zaposlenosti muškaraca i žena u Europskoj uniji iznosi 11,5 posto. Kao faktore koji najviše utječu na promjene tržišta rada izdvojila je tehnologiju (automatizacija, digitalizacija), globalizaciju (outsourcing), pitanja okoliša (novi poslovi) te demografske probleme (starenje, skrb).
Christina Haaf, iz njemačkog Centra kompetencija za tehnologiju, raznolikost i jednake mogućnosti posebno je istaknula važnost borbe protiv stereotipa: “Razlozi neravnopravnosti spolova na tržištu rada počinju od izbora karijere, na što značajno utječu stereotipi”, rekla je iznoseći primjere projekata kojima u Njemačkoj nastoje smanjiti podzastupljenost žena u STEM području.
Istraživač s Instituta za javne financije Predrag Bejaković izdvojio je važnost usmjeravanja žena u digitalno područje: “Digitalna pismenost ključna je za napredovanje i sudjelovanje žena na tržištu rada. Socijalna isključenost usko je vezana uz digitalnu isključenost”, istaknuo je Bejaković.

Govoreći o razlozima nesudjelovanja žena na tržištu rada, Elisabetta Capannelli iz Svjetske banke navela je da zbog brige o djeci i starijim članovima obitelji veći udio žena nego muškaraca nije uključen na tržište rada u Republici Hrvatskoj.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izjavila je da su talenti pravedno raspoređeni, ali prilike na žalost nisu. Zbog neravnoteže privatnog i poslovnog života žene dobivaju manje prilika za napredovanje. Ministrica je kazala kako će 95 posto poslova u budućnosti zahtijevati digitalna znanja, usput navodeći kako je na EU razini samo 17 posto žena stručnjakinja u ICT sektoru.
Kao uvod u treći panel, Jolanta Reingarde iz Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) predstavila je najnovije istraživanje o dugoročnoj skrbi u kući "Dugoročna formalna skrb u kući za odrasle i djecu s invaliditetom i starije osobe."
Tijekom rasprave na panelu posvećenom dugoročnoj skrbi za ovisne članove obitelji naglašeno je kako ovaj teret pada najvećim dijelom na leđa žena, pogotovo u sredinama gdje je to dio tradicije. Opterećenost žena sa skrbi o obitelji značajno utječe na njihovo nesudjelovanje na tržištu rada. Poseban demografski izazov je starenje stanovništva EU, a upravo su žene nositeljice formalne i neformalne skrbi o starijima. Vesna Leskošek, iz slovenskog Fakulteta za socijalni rad smatra da siromašne, starije žene imaju manje mogućnosti za dobivanje usluge njege u kući zbog nemogućnosti da ih plate.

Kao prepreka pravednijem i uspješnijem sudjelovanju žena na tržištu rada istaknuto je uznemiravanje i seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, a što je bio i zadnji panel Konferencije, kojim su najviše pogođene mlade žene te pripadnice/ci različitih manjinskih i ranjivih skupina. Profesor sa Sveučilišta u Manchesteru Helge Hoel u svojem je izlaganju upozorio na preširoko tumačenje pojmova uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja u regulativi.
Na panelu su, među ostalima, govorile Dubravka Šimonović, izvjestiteljica UN-a o nasilju prema ženama, Jackie Jones (FEMM Committee, EP) i Valentina Beghini (International Labor Office) koja je predstavila novu ILO Konvenciju i Preporuku o uklanjanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada. Sve sudionice su se složile kako poslovi budućnosti prije svega, trebaju biti zasnovani na dostojanstvu i poštivanju.
Čulo se i pitanje, ako se žene usmjerava na STEM i ICT područja, kao sektore budućnosti, tko će onda obavljati poslove u području obrazovanja ili skrbi.

U završnom obraćanju Irena Moozova, direktorica Europske komisije Glavne uprave za jednakost, kazala je da bi se trebalo ići u smjeru razbijanja sektorske podjele poslova prema spolu koliko je to god moguće. Istaknula je da bi s jedne strane trebalo poticati žene na znanstveno i digitalno područje, a s druge muškarce u područja u kojima trenutno dominiraju žene, poput skrbi. Preduvjet za to je uspješna borba protiv stereotipa.
Na zatvaranju konferencije, državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Margareta Mađerić istaknula je da su usvajanje digitalnih vještina, suzbijanje stereotipa, bolja regulacija nestandardnih oblika rada, ravnoteža poslovnog i privatnog života, osiguravanje dovoljno servisa za brigu o djeci i starijima te radna okolina u kojoj nema seksualnog uznemiravanja put prema snažnijem sudjelovanju žena na tržištu rada.

Državna tajnica Mađerić u svom je obraćanju pozdravila doprinos svakog od ključnih dionika koji su svojim izlaganjima sudjelovali na Konferenciji, te zahvalila Uredu za ravnopravnost spolova na uspješnoj organizaciji konferencije.
„Hrvatsko predsjedništvo će“, zaključno je navela državna tajnica gđa Mađerić, „svjesno izazova modernog društva, kao neutralan i pošten posrednik uložiti maksimalne napore u ostvarenju postavljenih prioriteta, uključujući prioriteta vezanih uz ravnopravnost spolova.“

Na Konferenciji je sudjelovalo preko 200 učesnika/ca iz cijele Europe, hrvatski i međunarodni stručnjaci, istraživači, akademici, predstavnici država članica, EU i UN tijela, predstavnice civilnog društva te socijalni partneri.

Financijsku podršku projektu osigurao je Rights Equality and Citizenship Programme of the European Union. 

Video konferencije: Eu High-level Conference "Participation of women in the labour market – benefit for the society!"

Brošura konferencije: BROŠURA

PrezentacijeFuture jobs, current challengesImportant fields of action in Germany towards more equality in the labourGender dimension of new technology and digital literacy in EU and CroatiaIncreasing labor market participation of women in CroatiaGender equality and non-standard employmentEntrepreneur Account for Private PersonLong term care and women’s labour market participationHome-based long term care for adults and children with disabilities and older personsHarassment and sexual harassment in the world of workA Global Mandate to End Violence and Harassment in the World of Work:ILO Convention (No.190) and Recommendation (No.206)

EIGE je za potrebe konferencije izradio istraživačku bilješku:Gender equality and long-term care at home​

Zaključci i preporuke: Conclusions and recommendations
 

Pisane vijesti