Održana konferencija visoke razine "Europe for Gender Equality? Taking Stock – Taking Action"

  • Slika /slike/URS slike - 2019/Finska 2019/naslovna.jpg
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

Na konferenciji visoke razine "Europe for Gender Equality? Taking Stock – Taking Action" u sklopu finskog predsjedanja Vijećem EU u Helsinkiju, sudjelovali su ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova u svojstvu voditeljice nacionalne delegacije sa suradnicima kao i predstavnice Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. 

Konferencija je održana od 30. rujna do 1. listopada 2019. godine u organizaciji finskog Ministarstva socijalne skrbi i zdravstva.
 
Cilj konferencije bio je analizirati izazove, prioritete i operativne politike vezane uz rodnu ravnopravnost u slijedećih pet godina zasnovano na UN pregledu provedbe Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje (Peking25+), kao i povezanost ekonomske politike i rodne ravnopravnosti u EU. Program je uključivao plenarni dio i panel diskusije a sudjelovali su predstavnici/e europskih institucija, medija, organizacija civilnog društva, akademske zajednice, instituta, sindikata i dr.
 
Konferenciju su otvorili Thomas Blomquist, ministar nordijske suradnje i ravnopravnosti Finske, Tina Astola, direktorica Glavne uprave za pravosuđe i potrošače EK, te Alexander Stubb, zamjenik predsjednika Europske investicijske banke.
 
U svom obraćanju Blomquist je naglasio potrebu značajnije političke posvećenosti za ostvarenje ravnopravnosti spolova na svim nivoima odlučivanja u EU. Stoga je potrebna i strategija ravnopravnosti spolova na visokoj razini kao i intenziviranje suradnje između država članica, raznih europskih institucija, privatnog sektora i organizacija civilnog društva. Tina Astola je istaknula da je rodna ravnopravnost ključna europska politika te da prioriteti uključuju provedbu Istanbulske konvencije, rad na smanjenju razlika u plaćama, usklađenje privatnog i profesionalnog života i uklanjanje stereotipa. Također, digitalno društvo i umjetna inteligencija su novija područja koja će imati etičke i druge implikacije na ljude i u kojima treba imati u vidu pitanje rodne ravnopravnosti.
 
U prvoj plenarnoj sesiji „Reviewing the past-preparing for the future“ na osnovu predstavljanja napretka u području ravnopravnosti spolova kroz rezultate izvješća „Pregled implementacije Pekinške platforme za akciju - Peking 25+“ koje je predstavio Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE), razgovaralo se i o novoj europskoj strategiji ravnopravnosti spolova nakon 2019. godine. Svi se slažu da je napravljeno jako puno na području ravnopravnosti spolova, ali ima još tema na kojima treba raditi kao što je npr. rad na primjeni rodno osviještene politike te na sprečavanju nazadovanja zbor raznih konzervativnih tendencija. Spomenuta je i važnost rada na prevenciji cyber nasilja, te temama vezano uz okoliš i klimatske promjene.
 
Podsjećajući da je u proljeće 2019.  provedeno javno savjetovanje o prioritetima nove europske strategije ravnopravnosti spolova čiji su rezultati pokazali da ostaju prioriteti slični kao i do sada, uključujući povećanje sudjelovanja žena na tržištu rada, smanjenje rodnog jaza u plaćama i mirovinama između muškaraca i žena, promoviranje ravnopravnosti spolova u području donošenja odluka, borba protiv rodno uvjetovanog nasilja, naglašeno je da treba uključiti i ekonomiju blagostanja.
 
U drugoj plenarnoj sesiji „Promoting global equal economies“, uvodno je predstavnica UN WOMEN Shahra Razavi naglasila povezanost europskih i globalnih politika rodne ravnopravnosti, posebno vezu između ekonomskih i fiskalnih politika s politikama ravnopravnosti spolova.
 
U trećoj plenarnoj sesiji „Combating economic and social inequalities in the EU“ razgovaralo se o problemima koje imaju jednoroditeljske obitelji, migrantice i žene koje predstavljaju manjine kao npr. Romkinje. Ujedno se govorilo o rodnom jazu u plaćama i načinima kako ga smanjiti te nekim primjerima iz EU vezano uz transparentnost plaća. Istaknuto je da je zapošljavanje ključno za neovisnost žena a kad je riječ o migranticama pomaže i boljoj integraciji u društvo. Najavljeno je da će EK uskoro objaviti mjere za veću transparentnost plaća.
 
Drugi dan konferencije započeo je četvrtom plenarnom sesijom „Financing for gender equality in the EU“. Jedan od glavnih financijskih doprinosa za jačanje kohezije i ekonomskog rasta u EU su Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF). Istraživanje koje je proveo EIGE o tome kako ti fondovi podupiru rodnu ravnopravnost predstavila je direktorica EIGE-a, koje je pokazalo da je manje od 1% sredstava utrošeno za promociju rodne ravnopravnosti. Jedan od zaključaka ukazuje da je teško doći do podataka po spolu u odnosu na troškove. Predstavljeni su i primjeri o korištenju fondova iz rodne perspektive iz prezentacije predstavnica Češke i Estonije.
 
U petom plenarnom dijelu „Perspective on gender responsive budgeting“ naglašeno je da u fondove treba  uvesti rodno osviješteni proračun i posebno ojačati praćenje novca iz rodne perspektive. U drugom dijelu predstavljeni su primjeri provedbe ESIF fondova u nekoliko zemalja članica (Italija, Irska). Jedna od ključnih pretpostavki za ostvarenje ravnopravnosti kroz fondove je i edukacija svih uključenih, dostupnost rodno segregirane statistike, a s novom europskom regulativom strategija ravnopravnosti spolova na nacionalnom nivou je i jedan od uvjeta za korištenje europskih fondova.
 
U završnoj sesiji državna tajnica finskog Ministarstva financija, Maria Kaisa Aula navela je da je još 2002. godine u Finskoj izdana brošura o rodno senzibilnom proračunu. U diskusiji koja je uslijedila zaključeno je da je investiranje u ekonomiju skrbi o drugim članovima obitelji povezano s dobrobiti svih (wellbeing) i da ga treba promatrati kao investiranje, a ne trošak.

Zaključno je, direktorica Odjela za ravnopravnost spolova, Glavne uprave za pravosuđe i potrošače Europske komisije Irena Moozova, govorila o programu nove predsjednice EK Ursule von der Leyen koji uključuje rodnu ravnopravnost i veće sudjelovanje žena u ekonomskom i političkom odlučivanju. Napomenula je i da je rodna ravnopravnost izuzetno važna za ekonomski rast i razvoj. 
 
Događaj se mogao pratiti uživo i komentirati na Twitteru, a već drugog dana bio je dostupan kratki film s konferencije koji je dostupan na: https://www.youtube.com/watch?v=iRFB-sWiCzo&feature=youtu.be
 

Pisane vijesti