Ravnateljica na tematskoj sjednici Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora

U suradnji s udrugom Zagreb Pride, Odbor za ravnopravnost spolova organizirao je u Hrvatskome saboru u srijedu tematsku sjednicu s temom „Drugačije društvo je moguće: suzbijanje diskriminacije LGBT osoba“.

Izlaganja na tu temu imale su Marina Milković iz Udruge Zagreb Pride, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH Helena Štimac Radin, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Goran Selanec, koordinatorica Ženske sobe-Centra za seksualna prava dr. sc. Maja Mamula, profesorica s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu dr. sc. Željka Kamenov te zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović-Einwalter.

Milković je predstavila rezultate terenskog istraživanja udruge Zagreb Pride, provedenog u sklopu projekta „Drugačije društvo je moguće – Ujedinjeni_e za LGBTiQ ravnopravnost“ uz potporu Europske unije, Vlade RH, Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u RH i njemačke zaklade Heinrich Boell Stiftung. Milković je istaknula kako su nasilje i diskriminacija svakodnevica za LGBTIQ osobe u Hrvatskoj te da potreba za pravnom regulacijom obiteljskog života istospolnih zajednica nikad nije bila veća. Istraživanje, kojim je obuhvaćeno 690 LGBTiQ osoba, pokazuje da je čak 73 posto ispitanih doživjelo neki oblik nasilja zbog svoje seksualne orijentacije, spolnog/rodnog identiteta i/ili rodnog izražavanja, od čeka čak 17 posto uključuje fizičko nasilje. Diskriminaciju je pak doživjelo 29 posto ispitanika. Milković je nadalje izvijestila kako čak 53 posto ispitanika želi ili namjerava registrirati svoju vezu kao životno partnerstvo u matičnom uredu, 35 posto planira imati djecu, njih 23,18 posto to ne planira, a 38 posto je onih koji još nisu sigurni. Istraživanje također pokazuje kako u Hrvatskoj trenutačno živi najmanje 35 LGBTiQ parova s djecom.

Osvrnuvši se na postojeći zakonodavni okvir koji regulira ravnopravnost spolova te suzbijanje diskriminacije, Štimac Radin u svom je izlaganju istaknula prioritete i mjere Nacionalne politike za ravnopravnost spolova za razdoblje 2011. - 2015. te Nacionalnog programa zaštite i promicanja ljudskih prava za razdoblje 2013. - 2016., a koji uključuju unaprjeđenje položaja LGBTIQ osoba te zaštitu prava spolnih i rodnih manjina.

Selanec je naglasio kako se Ured pravobraniteljice za ravnospravnost spolova u pogledu rješavanja problema postojećih predrasuda prema LGBTIQ osobama odlučio za proaktivnu ulogu, koja se među ostalim manifestira pažljivim praćenjem policijskih statistika kaznenih i prekršajnih djela nasilja prema LGBTiQ osobama, rada i ponašanja policijskih službenika te njihova prepoznavanja zločina iz mržnje, uključujući primjerenost pravne kvalifikacije pojedinačnih slučajeva nasilja. – Iako smo u određenim segmentima zadovoljni radom policije, brine nas izvjesna nevoljkost policije i Državnog odvjetništva za pokretanje sudskih postupaka, budući da je razvidan nesrazmjer prisutnosti nasilja i malog broja kaznenih i prekršajnih postupaka, rekao je Selanec te dodao kako će Ured od ove godine biti još aktivniji u predlaganju zakonodavnih rješenja.

Prezentacijom o nasilju i zločinu iz mržnje protiv LGBTiQ osoba Mamula je homofobiju i transfobiju istaknula kao glavne uzročnike diskriminacije LGBTiQ osoba, a koje izazivaju ozbiljne posljedice u društvu, poput nasilja, zločina iz mržnje, trauma, ali i neprepoznavanja ovih problema te neprimjerenog sankcioniranja. Govoreći o rasprostranjenosti negativnih stavova i nasilja prema LGBTiQ osobama, Mamula je kao najčešće oblike nasilja istaknula psihološko, seksualno, ekonomsko i fizičko nasilje.

O tome kako suvremena psihološka znanost promatra problematiku položaja LBGT osoba govorila je prof. Kamenov, koja se u svom izlaganju osvrnula na nedavna američka istraživanja o homoseksualnosti, istospolnom partnerstvu i djeci iz istospolnih obitelji. Kamenov je zaključila svoje izlaganje mišljenjem kako nije potrebno čekati da društvo sazrije za legalizaciju brakova LBGT osoba, nego da se rješavanje problema diskriminacije LGBT osoba može ubrzati donošenjem primjerenog zakonodavstva.

Zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović-Einwalter pak smatra kako se ovaj društveni problem ne rješava isključivo donošenjem primjerenih zakona, nego njegovom kvalitetnom primjenom. Ujedno je skrenula pozornost na dosadašnju problematičnu statistiku Ministarstva pravosuđa o sudskim postupcima protiv djela nasilja i zločina iz mržnje prema LBGTiQ osobama. Izrazila je, međutim, nadu kako će se ti statistički pokazatelji unaprijediti novim statističkim obrascima, koji je Ured pučke pravobraniteljice razradio u suradnji s ministarstvom i koji bi se u primjeni trebali naći početkom 2014. godine.

Predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Nansi Tireli zaključila je tematsku sjednicu žaljenjem što se na nju odazvao mali broj zastupnika, smatrajući kako upravo edukacija može pridonijeti većem razumijevanju ove problematike.

Više na www.sabor.hr

Pisane vijesti