Više visokokvalificiranih žena nego muškaraca

Kontinuirano povećanje broja visokoobrazovanih žena. Predviđa se da će sve više visokoobrazovanih žena uzrokovati njihovu prevagu na tržištu rada, dok će visokoobrazovanih muškaraca biti sve manje.

Unatrag nekoliko desetljeća kontinuirano se povećava broj visokoobrazovanih žena, koje sada čine 60 posto onih koji dolaze do diplome. Zanimljiv je to fenomen koji će u budućnosti uzrokovati prevagu žena s visokim obrazovanjem na tržištu rada, dok će muškaraca biti sve manje. Već sada su pojedini fakulteti potpuno »feminizirani«, a početak promjene odnosa snaga u obrazovanju prati se od 1960. godine, kada je među onima koji dolaze do diplome bilo samo 32 posto žena.

Sektorsaka segregacija

Predstojnica Vladina ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin upozorava na razliku između odnosa visokoobrazovanih muškaraca i žena. »Ako se trend nastavi, doći će do promjene na tržištu rada, jer će biti mnogo više visokokvalificiranih žena nego muškaraca. Već sada žene brojčano podjednako dolaze do doktorata kao i muškarci«, kaže Vjesnikova sugovornica. I u drugim su sektorima žene brojčano jače, ali je riječ o sektorskoj segregaciji, odnosno jednoj vrsti diskriminacije. Tako ih je više u tekstilnoj industriji, državnoj upravi i socijalnoj zaštiti, a to su poslovi s uglavnom nižim plaćama. Isto tako, žene u prosjeku primaju 20 posto niže plaće od svojih kolega na istome radnome mjestu.

Upravo je zapošljavanje i položaj žena na radnome mjestu jedna od najbolnijih točaka ravnopravnosti spolova. Udio žena u nezaposlenima veći je od 62 posto dok ih je 2002. godine bilo samo 32 posto. Zabrinjava da udio žena među nezaposlenima i dalje nezaustavljivo raste. Osim dobne diskriminacije pri zapošljavanju, žene su te koje se redovito susreću s neugodnim pitanjima o tome planiraju li obitelj ili djecu.

»Takva su pitanja kod nas zakonom zabranjena. No, kod nas ne postoji praksa podizanja prijava zbog takve diskriminacije«, kazala je Štimac Radin. A kazne se penju od 30.000 do 300.000 kuna. Ipak, nije poznato da je itko od poslodavaca bio zbog toga kažnjen, a po istraživanju koje je Ured proveo, čak 60 posto žena susreće sa zabranjenim pitanjima na razgovoru za posao.

Bolje stanje u politici

Dobro je što se politika pokazuje kao plodno tlo za afirmaciju žena te opredijeljenost za ravnopravnost spolova više nije samo deklarativna. U Uniji je trend imati što više žena u vladi, bez obzira je li riječ o vladama lijevog ili desnog centra. Tako je i kod nas u državnoj politici, no zabrinjava i dalje slaba afirmacija žena na lokalnim razinama, jer je samo 11 posto žena na čelu gradova.

»Dobro je što se Zakonom o ravnopravnosti spolova definira što znači imati podzastupljenost jednog spola, te se definira da na izbornim listama ne smije biti manje od 40 posto jednog spola. Naravno da se to prije svega odnosi na žene«, rekla je Štimac Radin. Bit će zanimljivo pratiti predstojeće lokalne izbore i provjeriti je li opredijeljenost političara za spolnu ravnopravnost stvarna.

Visoke kazne za neravnopravnost na izbornim listama

Do trećeg izbornog ciklusa sve stranke na svojim kandidacijskim listama ne smiju imati manje od 40 posto jednog spola. Inače će plaćati kazne do 20.000 do 50.000 kuna. Budući da se kazne izriču za svaku pojedinu listu - općine i grada - ti se iznosi zbrajaju, pa na kraju kazne mogu biti i vrlo visoke. Zbog toga će stranke najvjerojatnije voditi više računa o sastavljanju svojih izbornih lista jer sigurno nijedna nema viška novca da bi ih plaćala.
Katarina Dimitrijević Hrnjkaš - Vjesnik

 

Pisane vijesti