Bez ravnopravnosti spolova nema istinske demokracije

Premijerka Jadranka Kosor na obilježavanju 30 godina UN-ove konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena. Notornom činjenicom mora postati da nijedan muškarac, bez obzira tko i što on bio, makar i član Vlade, zastupnik u Saboru, liječnik ili odvjetnik, ne može biti ništa ako je obiteljski nasilnik, poručila je premijerka.

Nijedno društvo ne može biti istinski demokratsko ako tolerira nasilje i ako tolerira bilo koji oblik diskriminacije, naročito prema ženama, počevši od tržišta rada i obrazovanja do zapošljavanja. To se odnosi i na posebno osjetljive skupine žena, pripadnice nacionalnih manjina i osoba s invaliditetom, poručila je u petak predsjednica Vlade Jadranka Kosor na konferenciji u povodu 30. obljetnice donošenja UN-ove konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena na kojoj su bili i visoki predstavnici Bosne i Hercegovine i Srbije.
»Vrijeme krize osobito je pogodno za diskriminaciju i nasilje nad ženama. Ono je pogodno da se mnoge stvari previde i ne vide i zato na njih moramo biti posebno osjetljivi«, napomenula je premijerka. Vlada je zbog toga zadržala, ali i povećala novčana davanja iz proračuna za skloništa za žene žrtve nasilja za iduću godinu, unatoč velikim financijskim problemima. Zadržana je i zakonska odredba o delimitiranim rodiljnim naknadama za prvih šest mjeseci nakon djetetova rođenja.
»Tu smo stavku, unatoč velikim poteškoćama, povećali za 100 milijuna kuna jer je u rujnu ove godine u Hrvatskoj prvi put rođeno više djece nego što je bio broj umrlih. Svi podaci pokazuju da je u ovoj godini rođeno više djece nego 2008. i to je zaokret u demografskom trendu«, istaknula je premijerka. Dodala je da je dobar pokazatelj to što je za 88 posto povećan i broj očeva koji koriste roditeljski dopust, što potvrđuje dobre učinke pronatalitetne politike.
Premijerka je poručila da žene, kao najčešće žrtve nasilja u obitelji, moraju biti zaštićene i da nijedan muškarac ne može biti uspješan u društvu ako je obiteljski nasilnik.

»Notornom činjenicom mora postati da nijedan muškarac, bez obzira tko i što on bio, makar i član Vlade, zastupnik u Saboru, liječnik ili odvjetnik, ne može biti ništa ako je obiteljski nasilnik«, poručila je premijerka i dala do znanja da mnogi uglednici s figom u džepu javno nastupaju protiv nasilja u obitelji.
Kosor je istakla da će ravnopravnosti spolova pridonijeti i novi zakon o radu u koji osobno polaže puno nade i da će njegov temelj biti ravnopravnost.
»Zakon mora počivati na ravnopravnosti žena na tržištu rada jer će mnogi danas ostati bez posla i Vlada će se svim silama boriti da toga bude što manje«, kazala je premijerka i dodala kako će se osobno zalagati za to da se ukloni diskriminacija na tržištu rada na kojem se žene pri zapošljavanju i dalje pita jesu li udane, imaju li djece, jesu li trudne...
Stalni predstavnik UNDP-a u Hrvatskoj Jurij Afanasijev čestitao je premijerki nazvavši je šampionkom u promicanju ravnopravnosti spolova i ljudskih prava.
»Velika mi je čast služiti u Hrvatskoj, jer ste 17. zemlja na ljestvici zemalja po pitanju ravnopravnosti spolova. U usporedbi s drugim zemljama, učinili ste mnogo, a na čelu Vlade je žena koja je jedna od predvodnica u borbi za ravnopravnost spolova kao i utjecaju žena u politici i poslovnom svijetu«, kazao je Afansijev. Upozorio je da žene i dalje čine 60 posto nezaposlenih te da su zaposlene žene i do 15 posto manje plaćene od muškaraca, a da će u kriznim vremenima na posebnom udaru biti samohrane majke u 190.000 takvih obitelji, kao i one starije od 65 godina koje žive u ruralnim sredinama. Dobrim je ocijenio to što je od 2001. do 2006. broj prijavljenog nasilja u obitelji porastao za 300 posto, jer nije riječ o porastu nasilja, nego o većem broju prijava, odnosno većoj hrabrosti žena da se obrate za pomoć.

Predstojnica Vladina ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin istaknula je da je ove godine u povodu obilježavanja obljetnice izdano treće izdanje prijevoda Konvencije u 2000 primjeraka.

Fond za pomoć gospodarstvu početkom iduće godine

Premijerka Jadranka Kosor najavila je za početak iduće godine formiranje fonda za pomoć gospodarstvu. »Resorna ministarstva rade intenzivno na modelu fonda koji bi bio potpora gospodarstvu, a pokušat ćemo se dogovoriti i s bankarima. Konstruktivno sam razgovarala s guvernerom Hrvatske narodne banke Željkom Rohatinskim, kojeg iznimno cijenim, te je on osoba koja može savjetima, ali i konkretnim aktivnostima pomoći«, kazala je premijerka. »Vrijeme je teško, pogledajmo tko što može dati da se naposljetku formira takav fond, no to nije lako«, kazala je Jadranka Kosor i poručila da se to ne može u sedam dana, ali kada se izradi fond, on treba biti temeljen na jasnim kriterijima po kojima se pomoć dobiva. »On mora funkcionirati tako da pomoć mogu dobiti samo oni koji će zadovoljiti čvrste i tvrde kriterije, a mi moramo biti sigurni da će novac otići onima kojima je uistinu potreban i da će ga oni iskoristiti na najbolji način. To znači pokretanje gospodarstva, čuvanje radnih mjesta i eventualno otvaranje novih«, kazala je premijerka Kosor.

J. Kosor: Ponosni smo na mnoge naše žene na važnim pozicijama
Na temelju osobnog iskustva, jer su je prije pet mjeseci, kada je stupila na dužnost predsjednice Vlade, svakodnevno pitali može li se nositi s tom dužnosti kao žena, premijerka Kosor je potvrdila da mjesta za dodatne napore u izjednačavanju žena i muškaraca u našem društvu itekako ima. »Ne sjećam se da je itko takvo pitanje postavio predsjednicima Vlade, muškarcima, kada su dolazili na tu dužnost, jer se smatra normalnim da se muškarci ne boje izazova, teškog posla i odgovornosti za cijelu državu, sve građanke i građane, a žene da se po prirodi stvari boje«, zaključila je premijerka. Upozorila je kako je i dalje uvriježeno mišljenje da je ženi mjesto u politici tamo gdje se rješavaju pitanja socijale i obitelji, ali ne i na izvoru novca i na mjestima gdje se donose važne političke odluke.
»Tome nije tako i ponosni smo na mnoge naše žene na važnim pozicijama, od toga da imamo tri pravobraniteljice koje se bave poslovima od iznimne važnosti«, kazala je premijerka Kosor.

Kosor sindikatima: Za ustavne tužbe zbog božićnica uvijek ima vremena
Predsjednica Vlade Jadranaka Kosor poručila je sindikatima u državnim i javnim službama da vremena za ustavne tužbe zbog neisplate punog iznosa božićnica u javnim i državnim službama uvijek ima, te je ponovila poziv da pronađu rješenje dogovorom za istim stolom. Na pitanje novinara hoće li eventualne tužbe biti udar na državni proračun, odgovorila je potvrdno. »Naravno da će to bit udar na proračun. Razgovarala sam s predstavnicima sindikata i naš razgovor je bio vrlo dobar, te su pokazali razumijevanje jer smo sve stavili na stol. Sigurno je da je obveza države da po tužbama sve vraća, i to može i bit će udar na proračun. Vlada je donijela odluku o isplati božićnica od 625 kuna i najavila sam da ćemo početkom iduće godine razmatrati mogućnost dodatnih odluka. Zato bi bilo dobro da sindikati ne idu odmah s tužbama. Za njih uvijek ima vremena i s time neće zakasniti«, poručila je premijerka i pozvala na dijalog u okvirima mogućnosti proračuna. Dodala je da su, unatoč kolektivnom ugovoru, vremena krizna. »Dobro je razgovarati i dogovarati se u ozračju kompromisa kada je situacija takva da se dio toga definitivno ne može isplati. Već smo puno teških odluka zajedno donijeli, između ostaloga i krizni porez, možemo to i oko božićnica«, izjavila je premijerka.

Plin: Poskupljenje se moralo dogoditi
Premijerka Jadranka Kosor najavila je da će ministar gospodarstva Đuro Popijač tijekom dana pokušati s distributerima plina dogovoriti realno povećanje cijene koje neće biti udar na građane, što se odnosi i na struju. »Jučer kasno popodne razgovarala sam s predsjednikom Uprave HEP-a Leom Begovićem te se razmatraju se sve mogućnosti da taj udar ne bude velik, no to se moralo dogoditi«, kazala je premijerka Kosor. Nastavila je da mnogi mediji pišu o tome da se takva odluka trebala odgoditi za poslije blagdana, no poručila je da su prošla vremena kada se s datumima i blagdanima kalkuliralo. »Mi moramo donositi teške odluke, a cijena plina se godinama nije povećavala. Da smo je postupno povećavali, sada bismo bili u drukčijoj situaciji«, ocijenila je i nastavila da će Hrvatska cijene plina morati ujednačiti sa zemljama EU-a kada 2012. i Hrvatska postane punopravna članica.
Komentirala je pitanje novinara o njenom skorom posjetu Rusiji, te je li to još jedan pokušaj da se Rusiju nagovori na gradnju Južnog toka kroz Hrvatsku. »Na tome intenzivno radimo i mislim da sve šanse nisu izgubljene. Očekujem da ću s kolegama potpisati nekoliko važnih ugovora i sporazuma te bi to trebao biti dobar i konstruktivan radni posjet«, odgovorila je premijerka, ne želeći kalkulirati koliki bi bio gubitak Hrvatske kada se krak tog plinovoda uistinu ne bi gradio kroz Hrvatsku. »Nije dobro da se vraćam unatrag na to što je propušteno i što se moglo. Idemo vidjeti što možemo sada«, kazala je premijerka.
Vjesnik: Katarina Dimitrijević Hrnjkaš

Najave