Indeks rodne ravnopravnosti za 2021. godinu: Hrvatska se nalazi na 19. mjestu

Slika /slike/URS SLIKE 2021/obrezano eige 2021.jpg

Povodom objave Indeksa rodne ravnopravnosti za 2021. godinu Europski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE) predstavio je rezultate Indeksa putem videokonferencije 28. listopada 2021. godine. 

Predstavljeni su podaci na razini Europske unije, s posebnim osvrtom na pojedine trendove unutar skupina država članica. Indeks rodne ravnopravnosti je ove godine imao posebno izdanje fokusirano na tematsko područje zdravlja kako bi skrenuo pažnju na posljedice uzorkovane pandemijom koronavirusa. Većina podataka korištenih u Indeksu rodne ravnopravnosti ne odnose se na 2020. godinu nego na period od zadnje četiri godine što je uvjetovano dostupnošću obrađenih podataka u službenim statistikama.

Indeks rodne ravnopravnosti prikazuje trendove u domenama rada, novca, vremena, moći, znanja, zdravlja i nasilja. Skala trendova proteže se od 1 do 100, gdje 100 znači postignuće rodnu ravnopravnost u potpunosti. Indeks također ukazuje i na intersekcijsku nejednakost – obiteljski status, obrazovanje, zemlju rođenja, godine i invalidnost.

Prema Indeksu rodne ravnopravnosti za 2021. godinu Europska unija ima 68 bodova od 100, što ukazuje na mali porast od 0,6 bodova u odnosu na prošlogodišnje izdanje i samo 4,9 bodova od 2010. Unutar Europske unije postoje velike varijacije u rodnoj ravnopravnosti između država članica protežući se od 83,9 bodova u Švedskoj do 52,5 bodova u Grčkoj. Ove godine Švedska, Danska i Nizozemska su postigle najveći broj bodova. Švedska i Danska su zadržale svoje pozicije od prošle godine dok se Nizozemska na ljestvici podigla za dva mjesta, a što je dovelo do toga da su Francuska i Finska pale za jedno mjesto, odnosno zauzele četvrto i peto mjesto ljestvice. Luksemburg, Litva i Nizozemska su imale najveći napredak u 2021. godini – za dva boda. Navedene promjene su uglavnom uzrokovane poboljšanjima u tzv. domeni Moć, osobito u poddomeni Mjesta odlučivanja u upravnim odborima tvrtki. Slovenija je bila jedina država koja je nazadovala u ukupnom broju bodova izgubivši bodove na području Mjesta odlučivanja.

 U ovogodišnjem izdanju Indeksa deset država članica je postiglo manje od 60 bodova, s Grčkom, Mađarskom i Rumunjskom pri samom kraju. Ove tri zemlje se suočavaju se s velikim izazovima u pogledu rodne ravnopravnosti na mjestima odlučivanja, kao i u domeni Rada i Vremena. Trendovi napretka između 2010. i 2019. godine ukazuju na porast bodova za više od 8,5 u Luksemburgu, Malti, Italiji, Austriji i Portugalu. U Estoniji, Francuskoj, Cipru, Irskoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Latviji i Njemačkoj porast Indeksa rodne ravnopravnosti kretao se između 6 i 8,2 boda. Indeks naglašava da obično države s nižim razinama rodne ravnopravnosti napreduju puno brže usporedivši ih s rastom u najuspješnijim državama.

Europska unija ima vrlo dobre rezultate u rodnoj ravnopravnosti, no poboljšanja su svakako potrebna u domeni Moći. To je domena s najnižim bodovanjem u Indeksu, ali i domena koja je imala najviše poboljšanja od 2010. godine. Te su promjene uglavnom potaknute unaprjeđenjem u području donošenja odluka u okviru politike i gospodarstva, jer sve više žena zauzima položaje odlučivanja u politici i odborima tvrtki. Oko 30% članova uprava najvećih javnih tvrtki u državama članicama su žene. Nakon uvođenja kvota izvanredne promjene zamijećene su u sedam država članica.  Indeks procjenjuje da će za postizanje rodnog pariteta u upravnim odborima država članica s obvezujućim kvotama trebati oko četiri godine, dok će državama članicama koje nemaju takve mjere trebati više od 125 godina da postignu rodni paritet u istome.

Što se tiče Hrvatske, ona s 59,2 od 100 bodova zauzima 19. mjesto u Europskoj uniji na Indeksu ravnopravnosti spolova. Njezin rezultat je 8,8 bodova ispod ocjene Europske unije. Hrvatska je od 2010. godine porasla za 6,9 bodova, a rang joj je poboljšan za pet mjesta. Od 2018. godine je porasla za 1,3 boda, ali je zadržala isti rang. Povećanje je uglavnom potaknuto poboljšanjima u domenama Moći i Novca.

Što se tiče domene nasilja Indeks navodi da je u 2018. godine ubijeno više od 600 žena od strane intimnog partnera, člana obitelji ili rođaka u 14 država članica Europske unije. Od toga je u Hrvatskoj  jednu ženu ubio član obitelji, a četiri žene se ubili njihovi partneri u 2018. godini. U 2019. godini 10% žena bilo je podvrgnuto online nasilju u posljednjih pet godina, a 6% u posljednjih 12 mjeseci. Među ženama u dobi od 16 do 29 godina, 24% iskusilo je online nasilje u posljednjih pet godina, a 16% u posljednjih 12 mjeseci. Konačno, kada se govori u nasilju protiv LGBTIQ+ osoba podaci ukazuju da to da je 16% lezbijki i 18% transrodnih osoba bilo je fizički ili seksualno napadnuto u posljednjih pet godina.

Također je važno napomenuti da kada se radi o domeni Zdravlja Hrvatska vrlo sporo napreduje. Indeks analizira zdravstveni status i mentalno zdravlje, zdravstveno ponašanje, pristup zdravstvenim uslugama, spolno i reproduktivno zdravlje te pandemiju COVID-19. Podaci za 2019. godinu primjerice pokazuju da u Hrvatskoj žene u dobi od 65 godina procjenjuju da je njihovo zdravlje samo jedna četvrtina ukupnog broja godina provedenih u zdravlju, dok je u EU taj udio 48%. Nadalje, ograničenja u uobičajenim aktivnostima zbog problema sa zdravljem u dobi od 65 godina ima 74% žena i 70% muškaraca u Hrvatskoj, dok je taj udio u EU 51% za žene i 44% za muškarce. Iako se dostupni statistički podaci o fizičkoj aktivnosti izvan radnog vremena odnose na 2017. godinu, razlika između populacije u Hrvatskoj i EU je posebno izražena. Tako primjerice u dobnoj skupini  25-64, u skupini radno aktivnog stanovništva,  svega 14% žena (43% u EU) i 17% muškaraca (45% u EU) se bavi nekom fizičkom aktivnošću van radnog vremena.

Indeks rodne ravnopravnosti možete pronaći na poveznici https://eige.europa.eu/news/gender-equality-index-2021-fragile-gains-big-losses. Poseban osvrt za Hrvatsku se nalazi ovdje.

Pisane vijesti