- Objavljeno: 19.10.2006.
KONFERENCIJA: Žene, mir i sigurnost
SARAJEVO - Savjetnica u Uredu za ravnopravnost spolova Vlade RH Tamara Šterk sudjelovala je 20. i 21. rujna ove godine u Sarajevu na regionalnoj konferenciji o provedbi Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 – Žene, mir i sigurnost, na kojoj je predstavila novu Nacionalnu politiku za promicanje ravnopravnosti spolova 2006. – 2010. u odnosu na zaštitu ljudskih prava žena, integraciju rodne perspektive u hrvatsku sigurnosnu politiku te promicanje primjene Rezolucije i obveza iz Pekinške platforme.
Na Konferenciji, koju je uz financijsku podršku OSCE/ODIHR i Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini organizirala Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, predstavnici/e vlada Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije prezentirali/e su aktivnosti svojih zemalja vezanih za provedbu Rezolucije, učešće žena u donošenju odluka i mirovnim procesima, uključivanje rodne perspektive u obuku za mirovne misije, zaštitu djevojčica i žena u vrijeme i nakon konflikta te uključivanje rodne perspektive u izvještavanje i rad mirovnih misija.
Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1325 ‘Potiče zemlje članice UN-a da osiguraju veću zastupljenost žena na svim nivoima donošenja odluka u državnim, regionalnim i međunarodnim institucijama i mehanizmima za prevenciju, upravljanje i rješavanje konflikta …’
 |
Predstavivši novu Nacionalnu politiku za promicanje ravnopravnosti spolova 2006. – 2010. hrvatska predstavnica Tamara Šterk je istakla kako je hrvatska Vlada na prijedlog ženskih udruga (BaBe, Ženska mreža Hrvatske) u svoj osnovni strateški dokument za provođenje politike jednakih mogućnosti uvrstila kao poseban cilj integriranje rodne perspektive u sigurnosnu politiku zemlje i to putem mjera:
·provođenja sustavnog prikupljanja i analize podataka o ulozi žena u ratnim stradanjima, njihovom doprinosu izgradnji mira te posljedicama rata na žensku populaciju u RH, čiji rezultati će se integrirati u socijalnu i razvojnu politiku, poštujući pritom različitost potreba muškaraca i žena u ratnom i poratnom razdoblju. (Prema članku 16. Rezolucije UN-a 1325)
·uključivanja stručnjakinja za pitanja roda u političke aktivnosti vezane za izgradnju mira, regionalnu suradnju i sigurnost u zemlji (Prema člancima 2. i 6. Rezolucije 1325)
·preispitivanja programa obuke za pripadnike/ce sigurnosnih službi iz perspektive rodne ravnopravnosti i ljudskih prava žena (Prema člancima. 5 i 7. Rezolucije 1325)
·te osiguravanjem veće zastupljenosti žena u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama RH, s posebnim naglaskom na njihovoj većoj zastupljenosti na rukovodećim položajima.
Gđa Šterk je dala i kratak pregled aktivnosti i djelovanja nevladinog sektora u Republici Hrvatskoj počevši od 1991. godine kada je u Hrvatskoj boravilo oko 900.000 raseljenih osoba (prognanika i izbjeglica). Ženske organizacije su pružale pomoć svima neovisno o njihovoj nacionalnoj pripadnosti. Iz toga je proistekao i veliki broj drugih organizacija.
„Ženske udruge prednjačile su u mirovnom procesu i odigrale veliku ulogu u onome što imamo danas. Ulogu donatora od 2000. godine polako počinje preuzimati država. Danas svako ministarstvo odvaja određenu sumu novca za aktivnosti NVO-a. Međunarodnih donacija više nema ili ih ima vrlo malo, a državni proračun ne može u potpunosti pokriti sve potrebe za nesmetano djelovanje svih udruga i obim potreba svih korisnika i korisnica. Iako se oblik pomoći i karakteristike ciljanih skupina promijenio tijekom zadnjih petnaest godina, zaštita ljudskih prava žena i dalje ostaje primarni cilj djelovanja ženskih organizacija“ istakla je Tamara Šterk.
Kako je u svom uvodnom govoru naglasila Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Samra Filipović-Hadžiabdić, degradacija žene u društvu, znači ujedno i degradaciju samog društva.
„Naše društvo počiva na dubokim patrijarhalnim temeljima, tako da žene žrtve nasilja ne uživaju podršku društva i suočene su sa tradicionalnim predrasudama i nerijetko nastavljaju život sa nasilnom osobom, prvenstveno zbog ekonomske zavisnosti i straha za djecu. Otvaranje državnih granica, prelazak na tržišnu ekonomiju, povećanje nezaposlenosti i siromaštva, raspad državne strukture i smanjenje kontrole kretanja u nekim dijelovima Evrope, stvorili su povoljne uvjete na prostorima naše države za razvoj ilegalne trgovine, a posebno trgovine ljudskim bićima radi seksualnog iskorištavanja“ istakla je Filipović-Hadžiabdić, dodavši kako se žene od rođenja do smrti suočavaju s diskriminacijom i nasiljem od strane države, zajednice i porodice te da se i danas u Bosni i Hercegovini veliki broj žena suočava se sa problemom obiteljskog nasilja, a trgovina osobama, naročito trgovina ženama radi prostitucije, predstavlja problem koji je posljednjih godina postao izuzetno aktualan na prostorima Bosne i Hercegovine. “Id??? p?rl?m?nt?rn? d?m?kr?cije p?čiv? n? jednakoj z?stuplj?n?sti svih nj?zinih gr?đ?n? i građanki, a društv? b?z pun?g uč?šć? ž?n? i muškaraca u svim sferama života ?? n?d?m?kr?tsk? društv?“ rekla je Samra Filipović-Hadžiabdić izrazivši nadu da će predstojeći Parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini, kao i izbori u drugim zemljama regije, donijeti dugo željene promijene i da će se konačno žene početi prepoznavati kao kvalitetne političarke i liderice.
·provođenja sustavnog prikupljanja i analize podataka o ulozi žena u ratnim stradanjima, njihovom doprinosu izgradnji mira te posljedicama rata na žensku populaciju u RH, čiji rezultati će se integrirati u socijalnu i razvojnu politiku, poštujući pritom različitost potreba muškaraca i žena u ratnom i poratnom razdoblju. (Prema članku 16. Rezolucije UN-a 1325)
·uključivanja stručnjakinja za pitanja roda u političke aktivnosti vezane za izgradnju mira, regionalnu suradnju i sigurnost u zemlji (Prema člancima 2. i 6. Rezolucije 1325)
·preispitivanja programa obuke za pripadnike/ce sigurnosnih službi iz perspektive rodne ravnopravnosti i ljudskih prava žena (Prema člancima. 5 i 7. Rezolucije 1325)
·te osiguravanjem veće zastupljenosti žena u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama RH, s posebnim naglaskom na njihovoj većoj zastupljenosti na rukovodećim položajima.
Gđa Šterk je dala i kratak pregled aktivnosti i djelovanja nevladinog sektora u Republici Hrvatskoj počevši od 1991. godine kada je u Hrvatskoj boravilo oko 900.000 raseljenih osoba (prognanika i izbjeglica). Ženske organizacije su pružale pomoć svima neovisno o njihovoj nacionalnoj pripadnosti. Iz toga je proistekao i veliki broj drugih organizacija.
„Ženske udruge prednjačile su u mirovnom procesu i odigrale veliku ulogu u onome što imamo danas. Ulogu donatora od 2000. godine polako počinje preuzimati država. Danas svako ministarstvo odvaja određenu sumu novca za aktivnosti NVO-a. Međunarodnih donacija više nema ili ih ima vrlo malo, a državni proračun ne može u potpunosti pokriti sve potrebe za nesmetano djelovanje svih udruga i obim potreba svih korisnika i korisnica. Iako se oblik pomoći i karakteristike ciljanih skupina promijenio tijekom zadnjih petnaest godina, zaštita ljudskih prava žena i dalje ostaje primarni cilj djelovanja ženskih organizacija“ istakla je Tamara Šterk.
Kako je u svom uvodnom govoru naglasila Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Samra Filipović-Hadžiabdić, degradacija žene u društvu, znači ujedno i degradaciju samog društva.
„Naše društvo počiva na dubokim patrijarhalnim temeljima, tako da žene žrtve nasilja ne uživaju podršku društva i suočene su sa tradicionalnim predrasudama i nerijetko nastavljaju život sa nasilnom osobom, prvenstveno zbog ekonomske zavisnosti i straha za djecu. Otvaranje državnih granica, prelazak na tržišnu ekonomiju, povećanje nezaposlenosti i siromaštva, raspad državne strukture i smanjenje kontrole kretanja u nekim dijelovima Evrope, stvorili su povoljne uvjete na prostorima naše države za razvoj ilegalne trgovine, a posebno trgovine ljudskim bićima radi seksualnog iskorištavanja“ istakla je Filipović-Hadžiabdić, dodavši kako se žene od rođenja do smrti suočavaju s diskriminacijom i nasiljem od strane države, zajednice i porodice te da se i danas u Bosni i Hercegovini veliki broj žena suočava se sa problemom obiteljskog nasilja, a trgovina osobama, naročito trgovina ženama radi prostitucije, predstavlja problem koji je posljednjih godina postao izuzetno aktualan na prostorima Bosne i Hercegovine. “Id??? p?rl?m?nt?rn? d?m?kr?cije p?čiv? n? jednakoj z?stuplj?n?sti svih nj?zinih gr?đ?n? i građanki, a društv? b?z pun?g uč?šć? ž?n? i muškaraca u svim sferama života ?? n?d?m?kr?tsk? društv?“ rekla je Samra Filipović-Hadžiabdić izrazivši nadu da će predstojeći Parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini, kao i izbori u drugim zemljama regije, donijeti dugo željene promijene i da će se konačno žene početi prepoznavati kao kvalitetne političarke i liderice.