Novosti iz Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE)

EIGE je objavio istraživačku notu „Rodna ravnopravnost i dugotrajna kućna skrb“ te je prikupio najnovije podatke o intimnom nasilju partnera u EU-u i objavio ih u sklopu svoje baze podataka o rodnoj statistici.

​Europski institut za ravnopravnost spolova je izradio istraživačku notu.

Europski institut za ravnopravnost spolova je u svrhu podrške hrvatskom predsjedanju Vijećem EU izradio istraživačku notu „Rodna ravnopravnost i dugotrajna kućna skrb“. Istraživačka nota je predstavljena 31. siječnja 2020.  kada je Ured za ravnopravnost spolova u Zagrebu organizirao EU Konferenciju na visokoj razini „„SUDJELOVANJE ŽENA NA TRŽIŠTU RADA – DRUŠTVENA DOBIT!“ u okviru hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.

EIGE se preko istraživačke note bavi problemom manjka njegovatelja i njegovateljica u EU što posebno dolazi do izražaja jer stanovništvo EU sve više stari. Ti poslovi su izuzetno zahtjevni te ih profesionalno većinski obavljaju žene. Nedostatak usluga dugotrajne skrbi u kući znači i da žene često prihvaćaju teret neplaćene skrbi. To značajno ograničava njihove mogućnosti za razvoj karijere i ekonomsku neovisnost.

Visoka cijena usluge dugotrajne skrbi je glavni razlog zašto mnogi ljudi ne mogu pristupiti uslugama dugotrajne skrbi. To je razlog u više od polovice (52%) kućanstava u EU kojima bi bila potrebna takva vrsta skrbi. Ljudi s niskim primanjima, niskim kvalifikacijama, migranti i žene pripadnice nacionalnih manjina imaju više poteškoća s pristupom uslugama dugotrajne skrbi. Žene žive dulje od muškaraca i vjerojatnije će imati problema u svakodnevnim aktivnostima zbog zdravstvenih problema, pogotovo kako postaju starije. Zbog toga im je potrebna dugotrajna skrb više od muškaraca. 52% žena i 45% muškaraca starijih od 65 godina imaju ograničenja u svom svakodnevnom životu.

Istraživačku notu „Rodna ravnopravnost i dugotrajna kućna skrb“ možete pronaći OVDJE.

EU se približava usporedivim podacima o partnerskom nasilju.

Povećanje pojavnosti nasilja u obitelji tijekom epidemije Covid-19 i mjera karantene bili su tužan podsjetnik da se žene širom svijeta često suočavaju s najvećom opasnošću od ljudi koje poznaju. Unatoč tome, svaka država članica EU podatke o partnerskom nasilju prikuplja na različit način.
Kako bi se mjerila učestalost intimnog partnerskog nasilja u državama članicama, EIGE je razvio 13 pokazatelja za kvalitetnije prikupljanje usporedivih podataka. EIGE intimno partnersko nasilje definira kao:
"Fizičko, seksualno, psihološko ili ekonomsko nasilje koje se događa između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera, bez obzira da li počinitelj dijeli ili ne dijeli isto prebivalište sa žrtvom."
Svih 13 indikatora možete pronaći OVDJE

EIGE je prikupio nove podatke za ispunjavanje pokazatelja, a rezultati ukazuju sljedeće:
 

• Podaci dostupni u državama članicama vezani uz 13 indikatora pokazuju da većina država članica prikuplja podatke o femicidu počinjenom od strane partnera. Tako podaci prikupljeni u 14 država su usporedivi, podaci u 10 država nisu usporedivi te 6 državama nema podataka o istome. Iako su podaci o femicidu najdostupniji oni ne odražavaju konkretnu učestalost ovog problema.

 

• Ono o čemu države članice rijetko prikupljaju podatke ili ne uopće ne prikupljaju je ekonomsko nasilje. Naime, od 30 jurisdikcija 18 nema podataka o ekonomskom nasilju među partnerima te samo jedna jurisdikcija ima podatke koji su usporedivi. Razlozi tome mogu biti različiti, od nepostojanja svijesti o ekonomskom nasilju do nekažnjavanja ekonomsko nasilja od strane država članica.

 

• Podaci prikupljeni od strane pravosudnog sektora su puno manje dostupni nego oni prikupljani od strane policije. To je djelomično tako jer je pravosuđe uglavnom usmjereno na počinitelje, a nedostaju informacija o žrtvama. Podaci koji bi omogućili razumijevanje da li je zločin bio počinjen u okviru partnerskog nasilja, poput odnosa žrtve i počinitelja, često nedostaju.

Pisane vijesti