Povećan udjel žena na izbornim listama za županijske skupštine, gradska i općinska vijeća

Slijedom zaprimljenih izvješća županijskih izbornih povjerenstava o spolnoj raspodjeli na kandidacijskim listama za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Ured za ravnopravnost poslova Vlade RH izradio je analizu iz koje je razvidno da je došlo do povećanja udjela žena na izbornim listama.

Najveće povećanje zabilježeno je na izbornim listama za županijske skupštine i Gradsku skupštinu Grada Zagreba od prosječno 28,3 % kandidatkinja što je za 6,6% više u usporedbi s prošlim lokalnim izborima 2005. godine, na kojima je bilo kandidirano 21,7% žena.

Najbliže Zakonom o ravnopravnosti spolova propisanom postotku od najmanje 40% podzastupljenog spola na stranačkim listama približile su se liste za Gradsku skupštinu Grada Zagreba sa 36,5% kandidatkinja, za skupštinu Istarske županije sa 32%, Varaždinske sa 31,7%, Sisačko-moslavačke sa 31,3%, Međimurske sa 31%, Karlovačke sa 30,7% i Primorske-goranske sa 30,1%.            

Povećan je i broj žena na izbornim listama za gradska vijeća sa 22,6% 2005. godine na 29% na ovim izborima, odnosno za ukupno 6,4%.

Najviše žena kandidirano je za gradska vijeća u Ličko-senjskoj županiji 34,4%, Istarskoj županiji 34,1%, Bjelovarsko-bilogorskoj 32,6%, Međimurskoj 31,7%, Primorsko-goranskoj 31,7%, Virovitičko-podravskoj 31,1% i Karlovačkoj 30,7%.

Za mandate u općinskim vijećima natječe se 20,4% žena, što je povećanje od 4,3% u odnosu na protekle lokalne izbore, na kojima se natjecalo 16,1% žena.

Na lokalnim izborima 2009. godine za županijske skupštine, gradska i općinska vijeća sudjeluje ukupno 47 274 kandidata/tkinja, od čega 11 452 žena, odnosno 24,2%, što u odnosu na udio kandidatkinja od 19% na lokalnim izborima 2005. godine predstavlja ukupan prosječni porast za 5,2%.

Temeljem  gore navedenih podataka možemo očekivati da će se,  ukoliko se navedena dinamika nastavi  i u sljedeća dva izborna ciklusa, posebice za županijske skupštine i gradska vijeća, doseći propisani zakonski prag od 40% zastupljenosti žena na kandidacijskim listama.

Napominjemo također da je uz navedeni pozitivni iskorak  na ovim izborima po prvi puta primijenjena i uporaba ženskih oblika imenica – tj. kandidatkinja, nositeljica lista i članica biračkih odbora-  u službenim obrascima za provedbu izbora, a što je dijelom i provedeno u rješenjima lokalnih izbornim povjerenstava i objavi kandidacijskih lista.

Temeljem obveza u provedbi Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova Državno izborno povjerenstvo, izborna povjerenstva jedinica lokalne i područne samouprave i Državni zavod za statistiku dužni su objavljivati statističke podatke o udjelu kandidatkinja u ukupnom broju kandidata na izbornim listama i po predlagateljima, a što je još jedan od pokazatelja mjerenja napretka izbornog procesa u području uravnoteženije zastupljenosti muškaraca i žena.

Unatoč pozitivnom trendu zabilježenom na izbornim listama za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za konačnu procjenu napretka u području sudjelovanja žena u političkom odlučivanju na lokalnoj razini potrebno je pričekati završne rezultate svibanjskih lokalnih izbora.

PREDSTOJNICA
mr.sc. Helena Štimac Radin
 

Pisane vijesti