Savjetodavni odbor usvojio Mišljenje o rodno osjetljivim proračunima

Proračuni na svim razinama vlasti najvažniji su instrument ekonomske politike u kojima se definiraju politički prioriteti. Uvođenje perspektive rodne ravnopravnosti u proračune na svim razinama stoga je bitno za postizanje rodne ravnopravnosti u društvu.

Prema definiciji Vijeća Europe rodno osjetljivi proračuni znače restrukturiranje proračuna kako bi se osiguralo trošenje javnih resursa na način da pozitivno utječe na rodnu ravnopravnost, odnosno na efikasnost i efektivnost proračuna i politika[1]. Prilikom donošenja proračuna treba uzeti u obzir različite potrebe žena i muškaraca, promicati ekonomsku neovisnost žena te sistemski uključivati perspektivu rodne ravnopravnosti u svim koracima izrade proračuna, od izrade politika, planiranja, nadzora, evaluacije do revizije proračuna.

Mišljenje o uvođenju perspektive rodne ravnopravnosti u proračune na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini Savjetodavnog odbora za jednake mogućnosti za žene i muškarce Europske komisije istražuje kako države članice izrađuju rodno osjetljive proračune na spomenutim trima razinama te kako je rodna ravnopravnost integrirana u nacionalne planove oporavka i otpornosti. Mišljenjem se predstavljaju dobre prakse i naučene lekcije u ovom području, ali i preporuke potrebne za poboljšanje implementacije rodno osjetljivih proračuna u Europskoj uniji. Europska komisija poduzela je korake kako bi razvila metodologiju koja mjeri rashode za rodnu ravnopravnost na programskoj razini u Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Osam država članica implementiralo je rodno osjetljiv proračun na nacionalnoj razini, u proračune vlada i u zakone o proračunu. Od 2009. godine rodno osjetljiv proračun je implementiran u Federalni ustav Austrije i od 2013. godine u Federalni zakon o proračunu. Sve razine vlasti su dužne adresirati rodnu ravnopravnost u proračunima kao fundamentalni princip, a sva federalna ministarstva i organi vlasti moraju definirati barem jedan cilj povezan s rodnom ravnopravnošću te formulirati mjere i indikatore koji bi nadzirali taj cilj. Međuresorna radna skupina za uvođenje perspektive rodne ravnopravnosti i rodno osjetljive proračune daje podršku i podupire implementaciju uvođenje tih procesa u svim federalnim ministarstvima i na svim političkim razinama.

U mišljenju se prezentira izrada i implementacija rodno osjetljivih proračuna i drugih država članica: Švedske, Češke Republike, Finske, Belgije, Portugala i Španjolske, a opisuju se i primjeri implementacije rodno osjetljivih proračuna na lokalnoj i regionalnoj razini u Helsinkiju, Strasbourgu te u regiji Andaluzija u Španjolskoj.
 
Usprkos primjerima dobre prakse, podaci EIGE-a o institucionalnim mehanizmima za rodnu ravnopravnost i za uvođenje perspektive rodne ravnopravnosti u sve javne politike pokazuju da postoji značajni prostor za napredak u pogledu obvezivanja i izrade rodno osjetljivih proračuna u zemljama članicama EU. Samo 8 od 24 države članice (za 24 države su dostupni podaci) uveli su zakonske obveze za uvođenje rodno osjetljivih proračuna u proračune ministarstva ili u proračune vladinih institucija. Savjetodavni odbor je stoga izradio preporuke za implementaciju rodno osjetljivog proračuna na nacionalnoj razini.
 
Preporuke su sljedeće:

• Usvajanje službene definicije rodno osjetljivog proračuna od strane Europske komisije (EK) i Europskog vijeća kako je ona definirana od strane Vijeća Europe, kao: „rodno osjetljiva procjena budžeta koja uključuje rodnu perspektivu na svim razinama procesa izrade proračuna, prihoda od restrukturiranja i rashoda s ciljem promicanja rodne ravnopravnosti.
• Usvajanje službene i jasne političke namjere EK da integrira rodno osjetljivi proračun u svoje interne procese uključujući i Višegodišnji financijski plan.
• Dovršavanje pilot metodologije mjerenja rashoda za rodnu ravnopravnost na programskoj razini u Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. godine, od strane EK.
• Osiguravanje od strane EK strukture, resursa i kapaciteta za efektivno upravljanje, koordinaciju i nadzor uvođenja perspektive rodne ravnopravnosti na svim razinama u proračun EU, uključujući daljnje jačanje suradnje s EIGE-om.
• Usvajanje službenih odluka od strane država članica koje utvrđuju namjeru za sistemskim uvođenjem rodno osjetljivih proračuna u nacionalne proračune.
• Operacionalizacija rada na rodno osjetljivom proračunu kroz centralni upravljački dokument kojim su zahtjevi eksplicitno povezani s procesom izrade proračuna, sa specifičnim uputama i smjernicama.
• Sistemsko i strateško osiguravanje održavanja treninga, jačanje kapaciteta i uporaba metodoloških alata za podršku uvođenju rodno osjetljivih proračuna.
• Osiguravanje razmjene iskustava među državama članicama putem, primjerice, međusobnih pregleda (peer review).
• Nadzor i evaluacija implementacije od strane država članica.
• Provođenje studija i neovisnih evaluacija implementacije rodno osjetljivih proračuna od strane EK i država članica.
• Daljnja suradnja na implementaciji sa stručnjacima u organizacijama civilnog društva, kao i s organizacijama za prava žena.

Mišljenje na engleskom jeziku možete pronaći na ovoj poveznici.

Pisane vijesti | Sudjelovanje Ureda u aktivnostima EU