Serija webinara Europske komisije o rodno osjetljivom odgovoru na COVID-19 krizu

Slika /slike/URS slike - 2020/coronavirus-4914026_1920.jpg

COVID-19 pandemija imat će dugoročne posljedice na naše društvo i globalnu ekonomiju. Osim rodno osjetljivog pristupa u odgovoru na pandemiju i oporavak, potrebno je da takve mjere budu učinkovite i osiguraju da nitko ne bude isključen. Zbog toga je Europska komisija, u sklopu Programa uzajamnog učenja u području ravnopravnosti spolova, pokrenula seriju webinara o rodnim aspektima krize izazvane COVIDOM-19.  

Iako su problemi slični, države članice im možda pristupaju na različite načine. Webinari su stvorili priliku za razmjenu iskustava i raspravu o različitim pristupima i mogućnostima, a organizirani su u okviru provedbe Strategije za ravnopravnost spolova 2020.-2025. Europske komisije, na temelju jedne od osnovnih njenih odrednica:  – Slobodno, Napreduj i Vodi.

Relevantni materijal:  
Webinar 1: Dobre prakse u borbi protiv obiteljskog nasilja u kontekstu COVID-19

Webinar koji je održan 19. svibnja 2020. predstavio je primjere dobre prakse iz država članica i različite aspekte borbe protiv obiteljskog nasilja u kontekstu krize izazvane virusom Covid-19: primjena sveobuhvatne strategije (Španjolska); alati i aktivnosti koji pomažu žrtvama u traženju pomoći i prijavama nasilja (Češka); kako nastaviti raditi s počiniteljima u vrijeme lockdowna (Slovenija).
Na webinaru je utvrđeno da uspostavljanje servisa za obiteljsko nasilje kao ključnih usluga je važan preduvjet za podršku žrtvama i za pomoć servisima da se prilagode izazovima u vrijeme krize i u vrijeme faze oporavka.
Također je ključno podizanje osviještenosti, komunikacija i inicijative kojima se dopire do žrtava u svim njihovim različitostima i osiguravanje njihove svijenosti o dostupnim mjerama zaštite i uslugama podrške.

Relevantni materijali:
Webinar 2: Rodno ravnopravni aspekti rada i skrbi u kontekstu COVID-19

Drugi webinar koji je održan 18. lipnja 2020. odnosio se na dvije međusobno ovisne teme – skrb i rad. Tijekom pandemije, povećan je teret žena vezan za skrb zbog zatvaranja vrtića, škola, usluga za starije i osobe s invaliditetom. Nadalje, mnoge žene rade na prvim crtama odgovora na krizu, u sektoru zdravstva i socijalne skrbi, obrazovanju i trgovini koji su često slabo plaćeni i nesigurni.
Dobre prakse o vrednovanju poslova skrbi i podrškama ravnopravnoj podjeli obveza uključile su primjer Belgije i njenog „posebne Covid-19 naknade za roditeljski dopust“  i mjere Malte za podršku ravnoteži privatnog i poslovnog putem rada na daljinu (tele-working). 
Francuska je navela dobre prakse u osnaživanju žena na tržištu rada i novi, post Covid-19, Akcijski plan za ravnopravnost spolova, a Italija je navela iskustva u poslovnim izazovima za žene u vrijeme i nakon krize, preciznije uvođenje posebnog fonda za žensko poduzetništvo.
Tijekom webinara je istaknuto da su hitno potrebni rodno-osjetljivi odgovori jer Covid-19 pandemija nije imala samo nesrazmjerne posljedice na dominantno ženske poslove  i ojačala rodne uloge, već i  zato što postoje dugoročne ekonomske i društvene posljedice koje će utjecati na ravnopravnost spolova.
Ključno je zaštiti one žene koje rade na najprekarnijim poslovima, promicati žensku zaposlenost i poduzetništvo te osigurati ravnopravno dijeljenje obveza skrbi i njege između žena i muškaraca uz istovremeno osiguravanje pristupa kvalitetnim servisima/uslugama skrbi.

Relevantni materijali:
Webinar 3: Rodna ravnoteža na mjestima odlučivanja u kontekstu COVID-19

Treći online seminar o rodno osjetljivom odgovoru na pandemiju održan je 14. rujna 2020. Seminar je bio posvećen primjerima dobre prakse država članica na tri teme povezane s rodnom ravnotežom na mjestima odlučivanja.
U sklopu prve teme svoje dobre prakse predstavile su Švedska i Italija. Talijanska radna skupina „Žene za novu renesansu“ postavila je prioritete za ravnopravnost spolova i ravnotežu na mjestima odlučivanja u kontekst borbe protiv pandemije i oporavka. U Švedskoj je vlada ostala pri opredjeljenju da sve mjere u okviru odgovora na Covid-19 moraju biti procijenjene s obzirom na njihov učinak na žene i muškarce. Osim toga, na snazi su snažne i jake mjere kojima se osigurava da sva imenovanja u odbore i povjerenstva u javnom sektoru budu rodno uravnotežena.
Druga tema koja se odnosila na jačanje zastupljenosti žena u javnoj sferi popraćena je bila primjerom dobre prakse iz Francuske gdje je analizirana podzastupljenost žena u medijima tijekom pandemije s ciljem povećanja ženske vidljivosti i zastupljenosti u medijima i s time povezanim ulogama na mjestima odlučivanja.
Treća tema je uključila intersekcionalnost i predstavila perspektivu žena iz manjinskih skupina. Dobar primjer je navela nacionalna mreža organizacija civilnog društva iz Njemačke čiji rad podržava Federalno ministarstvo obitelji, starijih osoba, žena i mladih, pokazujući kako intersekcionalna perspektiva može poboljšati zastupljenost migrantica i izbjeglica.
Seminarom je istaknuto da je učinkovit odgovor na pandemiju povezan s brzim djelovanjem u području uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca na mjestima odlučivanja, bez kojeg bi proces oporavka ostao bez žena i ženske perspektive a napredak prema ravnopravnosti spolova bio ugrožen.
Sudionici su naglasili potrebu da se perspektiva rodne ravnopravnosti uvrsti u socijalnu i  ekonomsku politiku te u kulturu kao odgovor na pandemiju i potrebu da se osigura zastupljenost različitih glasova žena na mjestima odlučivanja.

Relevantni materijali:  
Više o svim navedenim primjerima može se pogledati na sljedećoj poveznici:
https://ec.europa.eu/info/publications/webinar-series-gender-sensitive-responses-covid-19-crisis_en
 

Pisane vijesti