- Objavljeno: 15.10.2013.
Svjetski dan seoskih žena
Tijekom 4. UN-ove Konferencije o ženama u Pekingu 1995. godine pokrenuta je ideja o obilježavanju Svjetskog dana seoskih žena te se on obilježava svake godine, 15. listopada.
Iako seoske žene širom svijeta imaju važnu ulogu u razvoju seoskih područja, poljoprivrednoj proizvodnji te gospodarskom opstanku svojih obitelji, još su uvijek izložene različitim oblicima diskriminacije. Njihova uloga, kako u društvu i zajednicama u kojima žive, tako i u obiteljima, još je uvijek neprepoznata i marginalizirana, a posao koji svakodnevno obavljaju je podcijenjen i nepriznat.
Kako bi se poboljšala postojeća situacija Nacionalna politika za ravnopravnost spolova, za razdoblje od 2011. do 2015. godine uključuje mjere za unaprjeđenje položaja žena u ruralnim krajevima i osvještavanje javnosti o problemima s kojima se susreću te se proteklih godina bilježi porast aktivnosti, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini.
Aktivnosti su uključivale obilježavanje Svjetskog dana seoskih žena, organiziranje konferencija, okruglih stolova, stručnih radionica, izložbi, manifestacija, provođenje projekata, tiskanja publikacija, a provođene su od strane Ministarstva poljoprivrede, Ureda za ravnopravnost spolova, ostalih resornih ministarstava, znanstvenih institucija, županija, organizacija civilnog društva, županijskih povjerenstva za ravnopravnost spolova.
Tijekom 2009., 2010. i 2011. godine Ministarstvo poljoprivrede je provelo Istraživanje o statusu, svijesti i potrebama seoskih žena u Republici Hrvatskoj, a s obzirom na očiti nedostatak podataka koji bi dali jasniju sliku o životu žena na selu. Istraživanje je provedeno u okviru provedbe mjera prethodne Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova te se njime došlo do iznimno značajnih podataka o životu žena u ruralnim područjima, a koji će biti značajni pri kreiranju i donošenju budućih mjera i planova. Sudionice istraživanja, njih 1656, žene iz ruralnih područja 18 županija, bile su prosječne dobi 42 godine. Odgovori ispitanica ukazali su, između ostalog, na život u tradicionalnim obiteljskim strukturama s većim brojem djece i srodnicima (bake, djedovi i drugi članovi šire obitelji) te naglašenom patrijarhalnošću. Srednjoškolsko obrazovanje ima 56,4% ispitanih sudionica, svega 13,22% ih je ocijenilo svoju informatičku pismenost vrlo dobrom, 63,10% ne govori niti jedan strani jezik, samo 12,98% njih su vlasnice gospodarstava, dok je u samo 8,55% obitelji sudionica ankete vlasnica zemljišta. Još je uvijek u značajnoj mjeri izražena podjela na muške i ženske poslove na gospodarstvu. Istraživanje je također pokazalo da 30,98% ispitanica proživljava često nasilje u obitelji, dok ih 43,54% doživljava ponekad.
Temeljem obveza iz Nacionalne politike za ravnopravnost spolova 2011.-2015. Ministarstvo poljoprivrede u srpnju 2012. osnovalo je Radnu skupinu radi prikupljanja podataka o ženama u ruralnim područjima u području obrazovanja, zapošljavanja i samozapošljavanja, zdravstvene zaštite, očuvanja kulturne baštine i gospodarskog razvoja. Radna skupina će izraditi akcijski plan utemeljen na rezultatima provedenih analiza.
Tijekom 2013. godine u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i Ureda za ravnopravnost spolova povodom izrade Akcijskog plana za promicanje i unapređenje uloge i statusa žena u ruralnom području (2013. - 2020.) organizirane su tri radionice, u Pazinu, Sinju i Bedekovčini. Cilj radionica bilo je provođenje rasprave upravo s onima kojima su mjere i namijenjene – ženama iz ruralnih područja, prije njihova donošenja, s namjerom da predložene mjere budu što učinkovitije i doprinesu osnaživanju žena iz ruralnih područja i njihovom boljem statusu u društvu. Na radionicama su sudjelovale predstavnici/ce županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova, žene iz ruralnih krajeva (poduzetnice, predstavnici/ce udruga, zadruga, LAG-ova, znanstvenih institucija). Na radionicama su sudionici/ce upoznati sa strateškim i zakonodavnim okvirom za provedbu ravnopravnosti spolova, budući da se prema rezultatima istraživanja „Percepcija, iskustva i stavovi o rodnoj diskriminaciji u RH“ koje je 2009. godine proveo Ured za ravnopravnost spolova pokazalo da ciljane skupine kojima trebaju biti namijenjene aktivnosti osvještavanja o antidiskriminacijskom zakonodavstvu trebaju biti ponajprije mlađi, slabije obrazovani i stanovnici/ce ruralnih područja jer se pokazalo da „oni, kao i muškarci, percipiraju rodnu neravnopravnost i diskriminaciju manje prisutnom, da su manje osjetljivi na lošiji društveni položaj žena, manje su zainteresirani za ta pitanja, manje znaju da je diskriminacija zabranjena i kažnjiva, a istodobno misle da je u posljednjem desetljeću rodna diskriminacija smanjena“. Također, iz tog razloga Ured za ravnopravnost spolova raspisao je u 2012. godini Natječaj za prijavu projekata udruga za financijsku potporu iz područja “Upoznavanje javnosti u ruralnim područjima sa Zakonom o ravnopravnosti spolova“ te je dodijeljena financijska potpora za deset projekata.
Iz medija: