Zemlje Jadrana trebaju učinkovite strategije razvoja ženskog poduzetništva

Potreba za donošenjem provedivih i učinkovitih strategija razvoja i promicanja ženskog poduzetništva, koje bi ujedno, po uzoru na projekte Europske unije, vodile računa o mogućnostima uključivanja žena u svijet poduzetništva i gospodarstva te ojačale njihovu ulogu u procesima donošenja odluka, jasan je zaključak dvodnevnog Kongresa poduzetnica jadransko-jonske regije i ujedno poruka koju je zajednički svojim vladama uputilo oko 110 poduzetnica iz Hrvatske, Italije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Slovenije.

Jači angažman u promicanju ženskog poduzetništva zatražile su kako od gospodarskih komora svojih zemalja, tako i od njihovih nadležnih institucionalnih tijela te su istakle potrebu za jasnim identificiranjem projekata i financijskih izvora za aktivnosti kojima se želi pojačati sudjelovanje žena u ujednačenom gospodarskom razvoju Jadrana.

Nakon nekoliko međunarodnih zasjedanja Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora u Igumenitsau, Neumu i Budvi, ponovno se u Dubrovniku na dnevnom redu našla i potreba za ažuriranom i ujednačenom bazom podataka ženskog poduzetništva u svim zemljama, kakve su za sada pripremile jedino Hrvatska i Italija. Sudionice Kongresa inzistirale su na provedbi ranijih odluka Foruma o formiranju odjela za žensko poduzetništvo, osiguravanju namjenskih sredstava te imenovanju osoba zaduženih za prikupljanje podataka i izradu statističko-analitičkih izvješća koja će ih objediniti.

Zaključci o zajedničkim interesima zemalja Jadrana po pitanju ženskog poduzetništva temeljeni su na razmjeni iskustava i detaljnom pregledu stanja zaposlenosti žena u regiji, posebno u malim novoosnovanim tvrtkama, no izlagači/ce su analizirali/e i različite probleme s kojima se suočavaju pojedine zemlje.

Primjerice, u Sloveniji već postoje razvijena zakonodavna rješenja čija provedba, doduše, nije u potpunosti dovršena. U sklopu aktivnosti slovenske Komore je osnovan i poseban odjel za malo i srednje poduzetništvo čiji je rad usmjeren na jačanje ženskog poduzetništva putem suradnje s mrežom lokalnih ženskih udruga. No, nazočnost ženskog poduzetništva u gospodarstvu, zaključila je predstavnica Slovenske gospodarske komore, ujedno zahtijeva značajnije sudjelovanje žena u organima zakonodavne i izvršne vlasti.

Talijanska predstavnica UnionCamere-Retecamere naglasila je potrebu za prepoznavanjem ženskog stila rukovođenja pri radu na zajedničkim ciljevima. Istakla je nužnost razvijanja sinergije između tvrtki i lokalnih i regionalnih vlasti kroz poticanje stalnog usavršavanja uporabom novih tehnologija, isticanje komparativnih prednosti pojedinih područja u turizmu te kroz javne službe koje trebaju raditi na otvaranju novih radnih mjesta i uslužnih tvrtki.

Pomoćnik hrvatskog ministra gospodarstva Ivan Bračić, predstavio je instrumente koji stoje na raspolaganju gospodarstvenicima/cama u Republici Hrvatskoj. No, u Hrvatskoj, kako je zaključeno na Kongresu, postoji potreba da Vlada ponovno uspostavi zaseban fond za poticanje ženskog poduzetništva pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, kao što je to bilo uspostavljeno 2004. godine, osobito s obzirom na postojanje posebnog fonda za poticanje ženskog poduzetništva pri Europskoj uniji kojoj Hrvatska stremi. U 2005. godini je samo dio sredstava, iz fonda za ciljanu skupinu početnika, žena, mladih i invalida, bio namijenjen ženskom poduzetništvu. Vladi RH predloženo je donošenje propisa po uzoru na talijanski Zakon pozitivnih aktivnosti za žensko poduzetništvo, i to posebno u dijelu koji regulira samozapošljavanje.

Mada Hrvatska, Italija i Slovenija, unatoč zamjetnim nastojanjima osnaživanja žena u gospodarstvu i na tržištu rada, još uvijek imaju pune ruke posla, situacija je neusporedivo teža u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji. Kako je ukazala predstavnica bosansko-hercegovačke Gospodarske komore, u BiH žensko poduzetništvo tek oživljava nakon teškog poratnog razdoblja, dobrim dijelom putem novog angažmana Vlade po pitanjima obrazovanja, poduzetničke kulture, javnih službi te veće podrške ulasku žena u poduzetnička udruženja. Ono što je neophodno osigurati su veće financije i porezne olakšice za poduzetnice, kao i intervencije u izgradnji infrastrukture te na području tehnoloških inovacija i procesa internacionalizacije.

U Crnoj Gori prvenstveno treba poraditi na jačanju samosvijesti kod velikog broja žena koje sudjeluju u gospodarskom životu zemlje. Statističkih podataka o ženskom poduzetništvu nema, a prema podacima tamošnje Gospodarske komore, žene se sreću s velikim poteškoćama na tržištu rada. Od Vlade Crne Gore je zatraženo učinkovitije djelovanje na području promicanja ženskog poduzetništva u sklopu strategije razvoja cijele zemlje.

U Albaniji žene nemaju dovoljnu podršku Vlade te je predstavnica PBWA-Udruženja poduzetnica Albanije zatražila podršku Foruma kako bi se albanskim ženama olakšao pristup izvorima financiranja. Predložila je osnivanje javnog garancijskog fonda za pomoć ženama pri osnivanju tvrtki.

Sudionice Kongresa su se obvezale proširiti i ojačati ženske mreže kako bi utjecale na politike i strategije svojih zemalja za razvoj ženskog poduzetništva, a prema modelu Europske unije. Pozvale su svoje vlade da odrede instrumente suradnje i razmjene u svrhu ujednačavanja strategija.