Intervju ravnateljice Ureda mr.sc. Helene Štimac Radin Glasu Istre:
Mediji produciraju stereotipe o ženama u politici
Razgovarala: Danijela Bašić-Palković
Na ovim lokalnim izborima najviše žena za predstavničko tijelo Županije kandidirano je upravo u Istri. Analiza Ureda za ravnopravnost spolova s čijom smo ravnateljicom Helenom Štimac Radin razgovarali u Puli, pokazala je da se za Skupštinu, od ukupno 405 kandidata natječe i 185 žena
Istra svijetli primjer
- Jesu li stranke poštivale kvotu o najmanje 40 posto žena na listama?
- Pomaci su vidljivi i Istra je definitivno po tom pitanju svjetliji primjer s najviše kandidatkinja na listama za županijsku Skupštinu. Vladin Ured pred svake izbore provodi kampanju pod sloganom "Uravnotežimo se", koja se odnosi na obvezu od najmanje 40 posto prisutnosti žena na listama, što su dužne po Zakonu o ravnopravnosti spolova, poštovati stranke i predlagatelji. Pomak se vidi i u odnosu na izbore iz 2009. pa je sada na svim listama u Hrvatskoj oko četiri posto žena više. Ipak, to nije dovoljno. Očekujemo povećanje žena u lokalnim tijelima vlasti na svim razinama, a do 2015. godine trebalo bi postići politički paritet u političkom odlučivanju.
- Stalno se govori o ženskim kvotama no jesu li žene uopće vidljive na listama?
- Kada gledamo participaciju žena na izborima 2005. godine vidimo da je u odnosu na sada, na županijskim listama, kandidirano 10 posto više žena, što je pohvalno ali nedovoljno. Žene se sve više uključuju u politički život ali na lokanoj razini to ide presporo. Sada treba pričekati rezultate izbora nakon kojih ćemo vidjeti hoće li se povećati udio žena u Skupštinama, koji u ovom trenutku iznosi nedovoljnih 22 posto. Indikativno je da neke liste imaju čak 60 do 80 posto žena, no obično su to stranačke liste koje imaju i manje izglede da pređu prag. No s druge strane to nam govori da su žene zainteresirane za politiku jer imamo i liste na kojima čine većinu, no teže im se izboriti za visoko mjesto jer muškarci su i dalje dominanti na svim razinama stranačkog odlučivanja.
Frizura županijske kandidatkinje
- Koliko je ženskih snaga u Saboru i kako stojimo u odnosu na europski prosjek te jesu li žene mandate zaslužile nakon što su njihove muške kolege otišle u izvršnu vlast?
- Na parlamentarnim izborima 2011. godine u Sabor je ušlo 19 posto žena, a sada ih imamo 25 posto, što znači da ih je oko pet posto ušlo u Sabor nakon što su muškarci otišli na neke iunkcije u ministarstva i Vladu. Ne bih se složila s konstatacijom da je većina žena ušlo u Parlament nakon što su muškarci otišli u izvršnu vlast S druge strane, najvažnije je da su bile prisutne na listama jer to im uvijek pruža mogućnost za aktivno političko uključivanje i djelovanje. Na razini Europske unije u gradskim i općinskim vijećima participira oko 30 posto žena, dok je kod nas taj postotak upola manji. Ne poveća li se udio žena u predstavničkim tijelima, mogli bi se u evidenciji Europske komisije, nakon što uđemo u EU, naći na posljednjem mjestu.
- Tretiraju li se žene kao ukrasi na listama?
- Zavisno kako na kojoj listi, no baš u Istri ima primjera stranaka gdje su u većem broju prisutnije od muškaraca. Ne bih se složila da služe za ukras, jer ako uđu u Vijeća, dati će jednako kvalitetan doprinos kao i muškarci. Problem je što i dalje postoje stereotipi kako su žene manje zainteresirane za politiku, a kada se govori o ženama koje će se staviti na listu, odmah se spominje kvaliteta, dok kod muških kandidata to nije nužno ni isticati.
- Jesu li i mediji odgovorni za površnu ulogu žena u politici?
- Mediji su suodgovorni za učestalo stvaranje stereotipa o ženskim političarkama pa se naveliko bave njihovim privatnim životima, izgledom, bojom kose... Upravo smo ovih dana bili svjedoci kada su sve novine pisale o novoj frizuri jedne kandidatkinje za županicu. Mediji doprinose tome da se stereotipi prema ženama u politici ne uklanjaju, dapače oni ih i dalje produciraju. S druge strane, muškarci nisu suočeni s medijskim zadiranjem koje se odnosi na njihov izgled ili garderobu.
Problem je što većina medija u sve bitne informativne emisije poziva uglavnom muške sugovornike, no tako to funkcionira u ostatku Europe. Napravljene su i neke analize o udjelu žena u vijestima i ozbiljnim emisijama i svagdje su podaci bili poražavajući. Mediji definitivno snose odgovornost za opću poziciju žena u društvu, a Ured za ravnopravnost spolova i pred ove je izbore apelirao da vode računa o tome da se i kandidatkinjama pruži odgovarajući medijski prostor i da ih se tijekom cjele kampanje ravnopravno tretira. Naručili smo i istraživanje koje će pratiti cijeli period kampanje, nakon čega ćemo vidjeti koji su mediji to i poštivali.
Intervju: