- Objavljeno: 11.02.2022.
11. veljače - Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti
11. veljače 2015. godine Opća skupština Ujedinjenih Naroda proglasila je Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti.
Ciljevi obilježavanja ovog dana su promicanje ravnopravnog sudjelovanja djevojaka i žena u obrazovanju, usavršavanju, radu i donošenju odluka u znanosti; eliminacija svake diskriminacije žena, uključujući u području obrazovanja i zapošljavanja te premošćivanje pravnih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih barijera kroz poticanje razvoja obrazovnih politika i programa, uključujući školske kurikulume s ciljem poticanja većeg sudjelovanja žena i djevojaka, promocije razvoja karijere u znanostima i prepoznavanja postignuća žena u znanosti. (link Rezolucija UN-a iz 2015. https://www.un.org/en/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/70/212)Prema UN globalnim podacima može se zaključiti sljedeće:
- U odnosu na muške kolege, žene dobivaju darovnice manjeg iznosa za svoja znanstvena istraživanja
- Udio žena među istraživačima/cama je 33,3%
- Udio žena među članovima nacionalnih akademija znanosti iznosi 12%
- U najnovijim područjima znanosti kao npr. Umjetna inteligencija, tek je jedna žena od pet profesionalaca (22%)
- Unatoč manjku visokokvalificirane radne snage u većini tehnoloških grana koje su temelj Četvrte industrijske revolucije, udio zaposlenih diplomiranih inženjerki je tek 28% i 40% diplomiranih u računarstvu i informatici.
- Žene znanstvenice imaju kraće, manje plaćene karijere
- U vrlo cijenjenim znanstvenim časopisima radovi žena su podzastupljeni Znanstvenice su rijeđe promovirane u odnosu na koege muškarce (Izvor: https://www.un.org/en/observances/women-and-girls-in-science-day)
U visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj žene i nadalje čine većinu diplomiranih. U 2019. godini udio žena iznosio je 60,2% . Od ukupnog broja magistara znanosti bilo je 65,9% žena, a među doktorima znanosti 57,6% (Žene i muškarci u Hrvatskoj, DZS 2021). Prema broju upisanih i broju diplomiranih studenata žene su u većini na svim vrstama visokih učilišta, osim onih vezanih za tehničke znanosti (27,5%). Važno je napomenuti i kako je udio žena na čelu institucija iz sustava visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 30,8% (EU-28 udio je 21,7%, https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/9540ffa1-4478-11e9-a8ed-01aa75ed71a1).
Udio žena među diplomiranim u prirodnim znanostima, matematici i statistici je bio 64%, informacijsko komunikacijskim tehnologijama (IKT) 21%, a u inženjerstvu, strojarstvu i građevini 18%. Nasuprot tome, udio muškaraca u obrazovnim, zdravstvenim i socijalnim područjima (eng.EHV - education, health and welfare) je bio svega 15%, a vidljiv je i trend opadanja (https://ec.europa.eu/eurostat/data/database i https://eige.europa.eu/publications/gender-equality-and-youth-opportunities-and-risks-digitalisation).
Kad je riječ o višoj razini stručnosti, Hrvatska je 2020. godine, s 9,0 bodova za udio žena, stručnjakinja u IKT-u na Indeksu DESI - Digital Economy and Society Index (koji se kreće od 0 do maksimalnih 100), zauzela 19. mjesto od 27 država članica EU, a njihov udio u ukupnoj zaposlenosti 2019. godine je bio tek 0,9% (https://wayback.archive-it.org/12090/3/https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/women-digital-scoreboard-2019-country-reports).
Kao što je iz recentnih statističkih podataka vidljivo, ljudski potencijali u znanosti i tehnologiji u Republici Hrvatskoj se povećavaju, pri čemu se udio žena povećao i iznosi 46,4% (Human resources in science and technology (HRST) as a share of the active population in the age group 25-64 https://ec.europa.eu/eurostat/tgm/refreshTableAction.do?tab=table&plugin=1&pcode=tsc00025&language=en). Međutim, dinamika zapošljavanja muškaraca u sektorima na kojima se traži visoka tehnologija i visoka razina stručnog znanja raste, dok udio žena u zapošljavanju zadnjih nekoliko godina opada. Tako je primjerice 2018. godine udio žena u sektorima koji su vezani za usluge bila 62,4%, ali je zato u odjelima za istraživanje i razvoj u proizvodnim industrijama njihov udio bio tek 37,9% (Eurostat – Anketa radne snage). Potrebno je uložiti dodatne napore da se ove razlike osvijeste i potakne zapošljavanje većeg broja žena u ovim sektorima. Europska komisija podržava strategiju Europa 2020 inicijativom „Inovativna unija“ kojom se osigurava okvir za istraživanje i inovacije, a poticanje konkurentnosti i inovativnosti znanstvenih institucija i istraživača osigurava kroz Europski istraživački prostor (ERA) i potiče industriju na veća ulaganja u istraživanje. Prilike koje nudi navedena inicijativa potrebno je iskoristiti i za veća ulaganja u znanja i talente visoko obrazovanih znanstvenica. Također, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je nadležno za koordinaciju programa Europske unije za istraživanje i inovacije – Obzor Europa, a za koji je Europska komisija predstavila novi kriterij za pristup financiranju što uključuje izradu Plana za ravnopravnost spolova (engl. Gender equality plan, GEP). Plan bi obuhvaćao sva javna tijela, istraživačke institucije i organizacije visokog obrazovanja, a integracija rodne perspektive u sve aspekte istraživanja i inovacija od 2022. godine postat će uvjet za prihvatljivost i evaluaciju projektnih prijedloga.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, kroz imenovane predstavnike, sudjeluje i u radu Stalne radne skupine za pitanje roda u istraživanjima i inovacijama (engl. ERAC Standing Working Group on Gender in R&I – SWG GRI) pri Odboru Europskog istraživačkog prostora (ERAC). Navedena skupina savjetuje Vijeće Europske unije, Europsku komisiju i državne članice o politikama i inicijativama u odnosu na pitanja ravnopravnosti spolova u domeni istraživanja i inovacija, a u korist znanstvenika, istraživačkih institucija, sveučilišta, poduzeća i društva u cjelini.
Jedan od nacionalnih prioriteta u narednom periodu svakako će biti jačanje hrvatskog gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija. Veće uključivanje žena i praćenje njihovog doprinosa ovom nacionalnom prioritetu vrlo je važan aspekt osnaživanja gospodarstva i ravnopravnog korištenja cjelokupnog društvenog kapitala.
DESI Index: https://digital-agenda-data.eu/ (https://digital-agenda-data.eu/charts/desi-components#chart={%22indicator%22:%22desi_2b_asd%22,%22breakdown-group%22:%22desi_2b_asd%22,%22unit-measure%22:%22egov_score%22,%22time-period%22:%222020%22})