EIGE objavio Indeks ravnopravnosti spolova 2017

Slika /slike/170825_eige_illustration_intersecting-inequality_1_final_edit_2_0_0.jpg

Danas je u Bruxellesu održana konferencija na kojoj je Europski institut za ravnopravnost spolova – EIGE objavio Indeks ravnopravnosti spolova 2017. koji pokazuje trenutno stanje u Europi iz područja koje se odnosi na ravnopravnost spolova.

Napomenimo, da ukupni Indeks ravnopravnosti spolova koji se odnosi na Republiku Hrvatsku iznosi 53,1 što je za 13,1 bodova manje od prosjeka za EU-28 (66,2). Hrvatska je u razdoblju od 2005. do 2015. godine napredovala za 2,8 boda dok je od 2012. do 2015. napredovala za svega 0,5 bodova. Tako je Hrvatska trenutno 24. na ljestvici poretka Indeksa po broju bodova (u 2005. godini  Hrvatska je bila 22. na ljestvici poretka na Indeksu). Iza Hrvatske u EU-u nalaze se Grčka, Mađarska, Rumunjska i Slovačka.

U nastavku donosimo priopćenje EIGE-a vezano za rezultate Indeksa ravnopravnosti spolova 2017.

Vrlo spor napredak

U ažuriranom Indeksu ravnopravnosti spolova prikazano je trenutačno stanje u Europi. Idemo prema naprijed, ali ukupni napredak vrlo je spor. EU ima samo četiri boda više nego prije 10 godina, odnosno 66,2 od ukupno 100. Najbolja zemlja je Švedska s rezultatom od 82,6 bodova, a Grčka je pala na dno s 50 bodova. Nagrada za zemlju koja je ostvarila najveći napredak ide Italiji koja je napravila velik korak unaprijed i osvojila dodatnih 12,9 bodova čime je zauzela 14. mjesto na ljestvici.
„I dalje napredujemo, ali vrlo sporo. Daleko smo od postizanja društva spolne ravnopravnosti i sve zemlje u Europskoj uniji imaju još dosta toga što moraju poboljšati. U nekim područjima nejednakost je još veća nego prije 10 godina. Naš Indeks ravnopravnosti jasno pokazuje jesu li politike vlada usklađene s posebnim potrebama žena i muškaraca te jesu li djelotvorne ili ne”, rekla je Virginija Langbakk, ravnateljica Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE).
„Prema novim rezultatima Indeksa ravnopravnosti spolova, u velikom broju životnih područja prevladava neravnopravnost. To znači da Europa mora djelovati. Ove ću godine predložiti dodatne mjere za jačanje položaja žena i jednake plaće za iste poslove. Ravnopravnost ne znači da žene moraju postati sličnije muškarcima; ravnopravnost znači stvaranje okružja u kojem oba spola mogu imati jednake mogućnosti i u potpunosti sudjelovati u društvenom, radnom i obiteljskom životu,” izjavila je Věra Jourová, povjerenica za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova.
 
Najveći napredak u ravnopravnosti spolova ostvaren u području donošenja odluka

Najveći napredak u ravnopravnosti spolova u proteklih 10 godina dogodio se u području donošenja odluka, pogotovo u privatnom sektoru. To pokazuje da politički i javni pritisak mogu biti djelotvorni te da su dobro djelovali na uvođenje promjena u upravama privatnih društava. Iako je ravnopravnost spolova u području donošenja odluka porasla za gotovo 10 bodova u proteklom desetljeću i dosegla 48,5 bodova, u tom se području i dalje bilježi najniži rezultat. To uglavnom odražava nejednaku zastupljenost žena i muškaraca u politici i predstavlja nedostatak demokracije u upravljanju EU-a. Indeks ravnopravnosti spolova ove godine daje novu i potpuniju sliku moći.
Osim donošenja političkih i gospodarskih odluka, u rezultatima je prikazano tko dominira u područjima medija, istraživanja i sporta. U području medija jasno se vidi da više žena studira novinarstvo (dvije trećine diplomanata), ali malo ih dospije do vrha. Donositelji odluka u području medija uglavnom su muškarci (među predsjednicima upravnih odbora javnih televizijskih i radijskih kuća u EU-u ima 22 % žena). Na području financiranja istraživanja žene čine manje od jedne trećine (27 %) čelnih osoba u organizacijama za financiranje istraživanja. Situacija je još gora u području sporta gdje žene zauzimaju samo 14 % vodećih položaja u sportskim federacijama u EU-u.
 
Napredak je zaustavljen – žene i dalje obavljaju naviše kućanskih poslova

Napredak je izostao u 12 zemalja s obzirom na to kako muškarci i žene provode svoje vrijeme. Tek svaki treći muškarac svakodnevno kuha i obavlja kućanske poslove, dok je to slučaj gotovo sa svakom ženom (79 %). Isto tako, muškarci imaju više vremena za sportske i kulturne aktivnosti te odmor. Žene migranti posebno su opterećene kada je riječ o skrbi za članove obitelji u usporedbi sa ženama koje su rođene u EU-u (46 % za prvu skupinu i 38 % za drugu skupinu).
 
Presjek stanja među različitim skupinama istog spola

Prvi put dosad ovo izdanje Indeksa pokazuje i nejednakosti među različitim skupinama žena i muškaraca. Ovisno o dobi osobe, njezinom obrazovanju, zemlji rođenja, invalidnosti i vrsti obitelji, životi im se mogu u potpunosti razlikovati od ostatka populacije. Primjerice, osobama koje imaju migrantsko podrijetlo prijeti dvaput veća opasnost od siromaštva nego ženama i muškarcima rođenima u EU-u. Mladi muškarci imaju manje prilika za obrazovanje nego li mlade žene, a samohrane majke teže dolaze do zdravstvenih i zubarskih usluga od parova s djecom. 

Više o Indeksu ravnopravnosti spolova 2017. možete naći na internetskoj stranici Europskog instituta za ravnopravnost spolova – EIGE

EIGE GENDER_EQUALITY  INDEX 2017
 

Pisane vijesti