Održan sastanak s predstavnicima/ama Opće uprave za mobilnost i transport Europske komisije (Bruxelles, 24. ožujka 2017. godine)

Na razini EU u prosjeku samo 22% žena radi u sektoru prometa. Hrvatska je nešto iznad toga prosjeka sa 23,5%. I u Hrvatskoj, kao i u ostatku EU cestovni promet je rodno najneuravnoteženiji, a zračni onaj koji postiže najveću ravnotežu (EU – 38% zaposlenih žena; Hrvatska – 44%). No, bitno je napomenuti da je i jaz u plaćama u Hrvatskoj u području upravo zračnog prometa najveći: 44% žene zarađuju manje u prosjeku od muškaraca.  
Budući da su na razini cijele EU pokazatelji o položaju žena u sektoru transporta prilično nepovoljni, na inicijativu povjerenice Violete Bulc, nadležne za područje transporta, te u suradnji s povjerenicom Verom Jourovom, nadležnom za područje rodne ravnopravnosti, a s ciljem razvoja položaja žena zaposlenih u području transporta te jačanja motivacije da se u tom području zaposle, u EK je održan sastanak predstavnika zemalja članica na temu „Zapošljavanje žena u sektoru transporta“. Na sastanku su sudjelovale Maja Sporiš, kao predstavnica Ureda, te Kristina Belušić, predstavnica Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.  U uvodnom dijelu predstavljen je značaj unaprjeđenja položaja žena u sektoru transporta, kao i moguće perspektive. Sudionici/e sastanka su upoznati s prethodno poduzetim aktivnostima, te željom Komisije da u pogledu ovog područja izradi određeni radni dokument s pregledom stanja. Njega bi slijedilo nekoliko studija o položaju žena u sektoru transporta i kako sektor prometa učiniti atraktivnijim za zapošljavanje žena. Jedna od studija, svakako bi bila i ona ekonomska koja bi predstavila analizu benefita zapošljavanja većeg broja žena u sektoru transporta.
Nakon uvodnog dijela slijedila je prezentacija na temu primjera dobre prakse iz Švedske, a zatim su predstavnici zemalja članica iznijeli vlastita iskustva. Predstavnica Ureda za ravnopravnost spolova iznijela je informaciju o institucionalnom okviru u pogledu ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj, te informaciju kako Hrvatska, kao ni mnoge druge zemlje nema specifični nacionalni strateški dokument za područje rodne ravnopravnosti u pogledu prometa. Također, izvijestila je o statističkim pokazateljima udjela žena u sektoru prometa, kao i o jazu u plaćama u pojedinim područjima. Slijedila je diskusija posvećena značaju uravnoteženog privatnog i poslovnog života, skrbi za djecu i borbe protiv stereotipa u društvu.
U drugom dijelu sastanka sudionici/e su obaviješteni o namjerama osnivanja platforme za djelovanje u ovom području. Platforma bi predstavljala skupinu zemalja koje bi se obvezale za provođenje određenih aktivnosti i provedbu mjera političkih promjena koje bi dovele do rodnog uravnoteženja u području prometa. Ukoliko se pojedina država članica opredijeli za sudjelovanje u radu platforme, to znači da se i opredijelila za provedbu vrlo konkretnih mjera koji trebaju rezultirati vrlo konkretnim i mjerivim učincima.
Predstavnice Republike Hrvatske iznijele su svoju spremnost za nastavak rada na ovom području, ali i upozorile na činjenicu da sudjelovanje u radu platforme i preuzimanje obveza ovakve vrste posredno i proizvodi financijske učinke za državu, te sugerirale predstavnicima EK da od Vlade, odnosno nadležnog ministarstva zatraže suglasnost za sudjelovanje u radu platforme. Takav stav je konačno bio i prevladavajući među sudionicima/ama sastanka.
 

Pisane vijesti