Pomoćnica sudjelovala na 5. sjednici Odbora za ravnopravnost spolova o porastu nasilja u obitelji u vrijeme korona-krize

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 25. studenog Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora održao je sjednicu na kojoj se raspravljalo o porastu nasilja u obitelji u vrijeme korona krize. 

Uz članice Odbora, predstavnicu Ministarstva unutarnjih poslova, Anitu Matijević i pomoćnicu ravnateljice Ureda za ravnopravnost spolova, sjednici su se putem video linka pridružili veleposlanik Izraela gospodin Ilan Mor i zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević.
U svojoj uvodnoj riječi gospodin Mor je govorio o izraelskom iskustvu u borbi protiv nasilja nad ženama, a posebno je istaknuo organizirane povorke s ciljem podizanja svijesti javnosti o problemu nasilja nad ženama. U Izraelu, državi s 8,8 milijuna stanovnika, djeluje 50 skloništa za žrtve nasilja. Nasilje nad ženama i djevojkama, a posebno obiteljsko nasilje, povećalo se i intenziviralo od izbijanja pandemije, istaknuo je veleposlanik. Na pitanje pomoćnice ravnateljice Ureda kako se bore protiv rodnih stereotipa i predrasuda, kao ključnih uzroka diskriminacije i nasilja, gospodin Mor je odgovorio da obvezno služenje vojske za oba spola bitno smanjuje stereotipe i negativne stavove prema ulozi žene u društvu, a da je sustav obrazovanja dostigao razinu rodne osjetljivosti.

Pomoćnica ravnateljice Ureda, Tamara Šterk ukazala je na zaključke nedavnih istraživanja Europskog instituta za ravnopravnost spolova o nasilju za vrijeme pandemije Covid-19 te je navela primjere iz država članica EU o načinima zaštite žrtava nasilja. Pandemija je pokazala slabosti većine zemalja u pružanju organizirane podrške koroz sustav zaštite  žrtava nasilja. Iznesen je i podatak o tome kako Irska, Španjolska i Litva imaju posebne Nacionalne planove za borbu protiv nasilja, dok je nekoliko zemalja donijelo zakonsku regulativu kojom se skloništa i SOS linije proglašavaju temeljenim uslugama koje su otvorene cijelo vrijeme, a sudovi su dužni postupati po hitnom postupku u slučajevima prijava za nasilje.

Predstavnica Ministarstva unutarnjih poslova Anita Matijević rekla je kako Ministarstvo raspolaže podacima prema kojima se u vremenskom razdoblju od travnja do rujna 2020. godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ukupni broj počinitelja smanjio za 11,2 posto, a žrtava za 6,3 posto, no u prvih devet mjeseci ove godine zabilježen je porast kaznenih djela nasilja u obitelji za 43,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Naglasila je da se zaštita žrtava nasilja u obitelji sve više ostvaruje u okviru kaznenog zakonodavstva, a veći broj kaznenih prijava rezultat je napora policijskih službenika u senzibilizaciji i edukaciji radi prepoznavanja i pravilnog kvalificiranja određenih ponašanja kroz kaznenopravni sustav.

Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević također je istaknuo da je u razdoblju od kada je u Kazneni zakon vraćeno kazneno djelo nasilja u obitelji, ono u kontinuiranom i značajnom porastu, dok prekršajne prijave kontinuirano padaju.
Predsjednica Odbora Marija Selak Raspudić informirala je prisutne o istraživanju koje je provela putem obraćanja organizacijama civilnog društva i pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. Iz prikupljenih je podataka razvidno da su sva skloništa imala povećane potrebe za zbrinjavanjem žrtava nasilja, a neka od njih su bila potpuno popunjena tijekom pandemije i nisu mogli prihvatiti nove korisnice. 

U nastavku sjednice raspravljalo se o važnosti prevencije nasilja, senzibilizacije društva i obrazovanja službenika, ali i potrebi da se učenici kroz građanski odgoj upoznaju s problemom nasilja u obitelji. 

Na kraju sjednice predstavljeno je nekoliko zaključaka koji su jednoglasno prihvaćeni. Dogovoren je zaključak o važnosti obrade slučajeva nasilja u obitelji kao prioritet nadležnih institucija s naglaskom na ubrzavanje sudskih postupaka; poziv Vladi Republike Hrvatske da osigura nekoliko stambenih jedinica u vlasništvu države za privremenu, hitnu pomoć žrtvama obiteljskog nasilja u vrijeme pandemije- Covid-19;  da se dodatno unaprijedi rad ministarstava nadležnih za borbu protiv nasilja u obitelji kroz ulaganje u stručne kapacitete i ljudske resurse. Nadalje, zaključkom se poziva Nacionalni pozivni centar s SOS linijama da podnese Odboru izvješće s podacima o broju prijavljenog obiteljskog nasilja od početka rada linija. Također se predlaže i uvođenje dodatnih načina prijavljivanja nasilja koji bi olakšali žrtvama anonimnu prijavu putem aplikacija za prijavu nasilja pomoću kodnih riječi u komunikaciji s liječnicima i farmaceutima. Također se traži od MUP-a da stranicu aplikacije Kalendar nasilja unaprijedi sveukupnim mjesečnim prikazom podataka kako bi se javnosti olakšala komparativna analiza podataka kroz određeno duže razdoblje.


Fotografije sa sjednice možete pronaći na internetskim stranicama Hrvatskog sabora.

Pisane vijesti