- Objavljeno: 15.03.2006.
Splićanke žele rodno osjetljiv proračun
SPLIT - Članice Povjerenstva za ravnopravnost spolova Splitsko-dalmatinske Županije predstavile su u Splitu, povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena, publikaciju Europskog ženskog lobija "Proračunom prema ravnopravnosti spolova" koju je, na prijedlog Poduzetničkog centra ROSA, preveo i objavio Ured za ravnopravnost spolova.
Članica županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova i radne skupine za izradu nove Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova mr. Jadranka Polović smatra da Hrvatska još nema rodno osjetljiv proračun, ali tvrdi da smo na dobrom putu razvijanja politike jednakih mogućnosti. Kao dobar primjer utjecaja na razvitak rodno osjetljivog proračuna navela je HUP-ov prijedlog o neoporezivom dijelu plaće, koji bi išao u korist žena.Žene i dalje imaju manju gospodarsku, društvenu i političku moć od muškaraca
mr. Jadranka Polović: "Dobar primjer utjecaja na razvitak rodno osjetljivog proračuna HUP-ov je prijedlog o neoporezivom dijelu plaće, koji bi išao u korist žena"
»Iako vlade i građani smatraju da su državni proračuni spolno neutralni, to nije točno, jer u svim društvima svijeta, pa i u Hrvatskoj, žene i dalje imaju manju gospodarsku, društvenu i političku moć od muškaraca. To je razlog zbog kojeg javna potrošnja i načini na koje vlade prikupljaju poreze često imaju različit učinak na žene i muškarce«, istaknuto je na predstavljanju brošure »Proračunom prema ravnopravnosti spolova« Europskog ženskog lobija. Vladin ured za ravnopravnost spolova preveo je brošuru i tiskao kao doprinos projektu »Rodnog praćenja proračuna" Poduzetničkog centra ROSA.
Jednake mogućnosti
U Splitu su je predstavile članice Povjerenstva za ravnopravnost spolova Splitsko-dalmatinske Županije. Radi se o iznimno vrijednom projektu usmjerenom k nedovoljno istraženom pitanju analize i praćenja proračuna kao jedne od političkih mjera za promicanje ravnopravnosti spolova.
Članica županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova i radne skupine za izradu nove nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova mr. Jadranka Polović smatra da Hrvatska još nema rodno osjetljiv proračun, ali tvrdi da smo na dobrom putu razvijanja politike jednakih mogućnosti. Kao dobar primjer utjecaja na razvitak rodno osjetljivog proračuna navela je HUP-ov prijedlog o neoporezivom dijelu plaće, koji bi išao u korist žena.
Mr. Polović ističe da brojna istraživanja pokazuju da se žene zbog svog obiteljskog, društvenog i radnog života mnogo više oslanjaju na javni prijevoz, nego muškarci. Smanjenje izdataka za javni prijevoz na lokalnim razinama, kaže, imat će veći negativan učinak na kvalitetu života žene, a može smanjiti i njezinu pokretljivost i sposobnost za sudjelovanje na tržištu rada. »Upravljanje proračunskim novcem s obzirom na spol nije samo inicijativa koja se odnosi isključivo na poboljšanje statusa žena jer ono donosi i novi pristup politici koja podrazumijeva transparentno upravljanje javnom potrošnjom, koja može donijeti blagostanja na državnoj i lokalnoj razini«, navodi mr. Polović.
Program zapošljavanja
Valja istaknuti da će Vlada za provedbu Nacionalnog akcijskog programa zapošljavanja u 2006. godini izdvojiti oko 370 milijuna kuna. Optimistično zvuči najava potpredsjednice Vlade i ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranke Kosor o uvođenju programa za zapošljavanje žena starijih od 45 godina te za žene žrtve nasilja. Program se odnosi i na zapošljavanje mladih, dugotrajno nezaposlenih starijih i roditelja s više djece. Sve to pridonijet će poboljšanju položaja žena na tržištu rada koji je unatoč zakonima i brojnim poticajima i dalje nezadovoljavajući.
Smanjenje poreza
Zbog postojeće razlike u plaćama žena i muškaraca, nižeg postotka sudjelovanja žena na tržištu rada i većeg postotka njihovog udjela na slabo plaćenim poslovima, one općenito imaju niži dohodak. Zato će više muškaraca imati koristi od smanjenja poreza na višim razinama oporezivanja, dok će, pokazala su istraživanja, više žena imati koristi od povećanja minimalne plaće. Analiza francuskog državnog proračuna za 2000. godinu pokazuje da čak 30 posto žena i samo pet posto muškaraca obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom.
mr. Jadranka Polović: "Dobar primjer utjecaja na razvitak rodno osjetljivog proračuna HUP-ov je prijedlog o neoporezivom dijelu plaće, koji bi išao u korist žena"
»Iako vlade i građani smatraju da su državni proračuni spolno neutralni, to nije točno, jer u svim društvima svijeta, pa i u Hrvatskoj, žene i dalje imaju manju gospodarsku, društvenu i političku moć od muškaraca. To je razlog zbog kojeg javna potrošnja i načini na koje vlade prikupljaju poreze često imaju različit učinak na žene i muškarce«, istaknuto je na predstavljanju brošure »Proračunom prema ravnopravnosti spolova« Europskog ženskog lobija. Vladin ured za ravnopravnost spolova preveo je brošuru i tiskao kao doprinos projektu »Rodnog praćenja proračuna" Poduzetničkog centra ROSA.
Jednake mogućnosti
U Splitu su je predstavile članice Povjerenstva za ravnopravnost spolova Splitsko-dalmatinske Županije. Radi se o iznimno vrijednom projektu usmjerenom k nedovoljno istraženom pitanju analize i praćenja proračuna kao jedne od političkih mjera za promicanje ravnopravnosti spolova.
Članica županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova i radne skupine za izradu nove nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova mr. Jadranka Polović smatra da Hrvatska još nema rodno osjetljiv proračun, ali tvrdi da smo na dobrom putu razvijanja politike jednakih mogućnosti. Kao dobar primjer utjecaja na razvitak rodno osjetljivog proračuna navela je HUP-ov prijedlog o neoporezivom dijelu plaće, koji bi išao u korist žena.
Mr. Polović ističe da brojna istraživanja pokazuju da se žene zbog svog obiteljskog, društvenog i radnog života mnogo više oslanjaju na javni prijevoz, nego muškarci. Smanjenje izdataka za javni prijevoz na lokalnim razinama, kaže, imat će veći negativan učinak na kvalitetu života žene, a može smanjiti i njezinu pokretljivost i sposobnost za sudjelovanje na tržištu rada. »Upravljanje proračunskim novcem s obzirom na spol nije samo inicijativa koja se odnosi isključivo na poboljšanje statusa žena jer ono donosi i novi pristup politici koja podrazumijeva transparentno upravljanje javnom potrošnjom, koja može donijeti blagostanja na državnoj i lokalnoj razini«, navodi mr. Polović.
Program zapošljavanja
Valja istaknuti da će Vlada za provedbu Nacionalnog akcijskog programa zapošljavanja u 2006. godini izdvojiti oko 370 milijuna kuna. Optimistično zvuči najava potpredsjednice Vlade i ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranke Kosor o uvođenju programa za zapošljavanje žena starijih od 45 godina te za žene žrtve nasilja. Program se odnosi i na zapošljavanje mladih, dugotrajno nezaposlenih starijih i roditelja s više djece. Sve to pridonijet će poboljšanju položaja žena na tržištu rada koji je unatoč zakonima i brojnim poticajima i dalje nezadovoljavajući.
Smanjenje poreza
Zbog postojeće razlike u plaćama žena i muškaraca, nižeg postotka sudjelovanja žena na tržištu rada i većeg postotka njihovog udjela na slabo plaćenim poslovima, one općenito imaju niži dohodak. Zato će više muškaraca imati koristi od smanjenja poreza na višim razinama oporezivanja, dok će, pokazala su istraživanja, više žena imati koristi od povećanja minimalne plaće. Analiza francuskog državnog proračuna za 2000. godinu pokazuje da čak 30 posto žena i samo pet posto muškaraca obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom.
Mira Jurković, Vjesnik