SVJETSKI DAN SEOSKIH ŽENA

Ideja o obilježavanju Svjetskog dana seoskih žena pokrenuta je 1995. godine tijekom 4. UN-ove Konferencije o ženama u Pekingu te se obilježava svake godine, 15. listopada. Iako seoske žene širom svijeta imaju važnu ulogu u razvoju seoskih područja, poljoprivrednoj proizvodnji te gospodarskom opstanku svojih obitelji, još su uvijek izložene različitim oblicima diskriminacije. Njihova uloga, kako u društvu i zajednicama u kojima žive, tako i u obiteljima, još je uvijek neprepoznata i marginalizirana, a posao koji svakodnevno obavljaju je podcijenjen i nepriznat.

Kako bi se skrenula pažnja na položaj žena na selu te osvijestila javnost o problemima s kojima se susreću proteklih godina u Republici Hrvatskoj bilježi se porast aktivnosti, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini. Aktivnosti su uključivale obilježavanje Svjetskog dana seoskih žena, organiziranje konferencija, okruglih stolova, stručnih radionica, izložbi, manifestacija, tiskanja publikacija, a provođene su od strane Ministarstva poljoprivrede, Ureda za ravnopravnost spolova, ostalih resornih ministarstava, znanstvenih institucija, županija, organizacija civilnog društva, županijskih povjerenstva za ravnopravnost spolova.

U tijeku je provedba dva regionalna projekta financirana od strane Europske unije. Regionalni centar za jednakost spolova provodi projekt SEE WORD- „Žene Jugoistočne Europe u Mreži za ruralni razvoj“ čiji je cilj doprinos poboljšanju sudjelovanja žena u ruralnom razvoju i osnaženju ruralnih žena u 7 zemalja JI Europe (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Kosovo, Crna Gora, Srbija) te osnivanje Nacionalne inicijative žena u ruralnom razvoju RH, dok Organizacija za građanske inicijative – OGI u partnerstvu s udrugama IDM iz Albanije, ACED iz Bosne i Hercegovine te CERAI iz Španjolske provodi projekt Ravnopravnost spolova u ruralnom razvoju- osnaživanje žena u ruralnom društvu (GARD projekt) s ciljem doprinosa osnaživanju žena i omogućavanju jačanja uloge žena u programima ruralnog razvoja. Ured za ravnopravnost spolova sudjeluje u aktivnostima provedbe oba projekta.

Kada govorimo o posebnom položaju žena na selu u Republici Hrvatskoj, s osvrtom na strategije kojima se uređuje to područje, treba istaknuti mjere sadržane u Nacionalnoj politici za ravnopravnost spolova, za razdoblje 2011. – 2015. koja uključuje zaseban cilj usmjeren na unaprjeđenje znanja i svijesti o položaju žena u ruralnim područjima, a sukladno kojoj je Ministarstvo poljoprivrede u srpnju 2012. osnovalo Radnu skupinu radi prikupljanja podataka o ženama u ruralnim područjima u području obrazovanja, zapošljavanja i samozapošljavanja, zdravstvene zaštite, očuvanja kulturne baštine i gospodarskog razvoja. Radna skupina će izraditi akcijski plan utemeljen na rezultatima provedenih analiza. Jednom godišnje tiskat će se i objavljivati (statističke) publikacije temeljem prikupljenih podataka o ženama u ruralnim područjima. Županijske skupštine su obvezne donijeti akcijske planove za provedbu mjera Nacionalne politike za ravnopravnost spolova 2011.-2015. na razini županija i osigurati sredstva za njihovu primjenu. Ministarstvo poljoprivrede je osnovalo Savjet za ruralni razvoj čija je zadaća priprema nacrta Programa ruralnog razvoja 2014. – 2020. za korištenje EU poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a koji će uključivati rodnu dimenziju. Strategija razvoja ženskog poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2010.-2013. predviđa mjere usmjere na stvaranje preduvjeta za konkurentnost poduzetništva žena u ruralnim područjima, koje između ostalog uključuju uvođenje statističkog praćenja poduzetničke aktivnosti žena na selu, te općenito dodatno razvijanje uspostave statističkih i drugih pokazatelja o položaju žena u ruralnim područjima, kao i razvijanje savjetodavnih usluga specijaliziranih za poduzetničke pothvate žena u ruralnim područjima.

S obzirom na očiti nedostatak podataka koji bi dali jasniju sliku o životu žena na selu, o njihovom statusu u obitelji i društvu, obrazovanju, gospodarskoj aktivnosti, sudjelovanju u procesima donošenja odluka te nizu drugih specifičnih problema s kojima se susreću, u okviru provedbe mjera prethodne Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova tadašnje Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja pokrenulo je 2008. godine projekt „Status i uloga žene u ruralnim područjima“ te je tijekom 2009., 2010. i 2011. godine provelo Istraživanje o statusu, svijesti i potrebama seoskih žena u Republici Hrvatskoj. Istraživanjem se došlo do iznimno značajnih podataka o životu žena u ruralnim područjima, a koji će biti značajni pri kreiranju i donošenju budućih mjera i planova. Sudionice istraživanja, njih 1656, žene iz ruralnih područja 18 županija, bile su prosječne dobi 42 godine. Odgovori ispitanica ukazali su, između ostalog, na  život u tradicionalnim obiteljskim strukturama s većim brojem djece i srodnicima (bake, djedovi i drugi članovi šire obitelji) te naglašenom patrijarhalnošću. Srednjoškolsko obrazovanje ima 56,4% ispitanih sudionica, svega 13,22% ih je ocijenilo svoju informatičku pismenost vrlo dobrom, 63,10% ne govori niti jedan strani jezik, samo 12,98% njih su vlasnice gospodarstava, dok je u samo 8,55% obitelji sudionica ankete vlasnica zemljišta. Još je uvijek u značajnoj mjeri izražena podjela na muške i ženske poslove na gospodarstvu. Istraživanje je također pokazalo da 30,98% ispitanica proživljava često nasilje u obitelji, dok ih 43,54% doživljava ponekad.

Na tragu ranije spomenutih podataka vezanih uz vlasničku strukturu gospodarstva te utvrđivanje ravnopravnosti spolova u imovinskim i pravnim odnosima u ruralnim područjima, značajno je istaknuti, da je 2008. godine tadašnje Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja analizom podataka upisanih nositelja poljoprivrednih gospodarstava, obrta, trgovačkih društava i zadruga u Upisnik obiteljskih gospodarstava utvrdilo da su žene vlasnice tek 28% poljoprivrednih gospodarstava, 0,3% obrta upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i 0,2% trgovačkih društava i zadruga iz ovog Upisnika. Dok je od sveukupnog broja upisanih hektara obradivih poljoprivrednih površina  samo 18% u vlasništvu žena.

Prema rezultatima istraživanja „Percepcija, iskustva i stavovi o rodnoj diskriminaciji u RH“ koje je 2009. godine proveo Ured za ravnopravnost spolova pokazalo se da ciljane skupine kojima trebaju biti namijenjene aktivnosti osvještavanja o antidiskriminacijskom zakonodavstvu trebaju biti ponajprije mlađi, slabije obrazovani i stanovnici/ce ruralnih područja jer se pokazalo da „oni, kao i muškarci, percipiraju rodnu neravnopravnost i diskriminaciju manje prisutnom, da su manje osjetljivi na lošiji društveni položaj žena, manje su zainteresirani za ta pitanja, manje znaju da je diskriminacija zabranjena i kažnjiva, a istodobno misle da je u posljednjem desetljeću rodna diskriminacija smanjena“. Iz tog razloga Ured za ravnopravnost spolova raspisao je u 2012. godini Natječaj za prijavu projekata udruga za financijsku potporu iz područja “Upoznavanje javnosti u ruralnim područjima sa Zakonom o ravnopravnosti spolova“.

Iako se u proteklom razdoblju bilježe brojne aktivnosti koje su provođene s ciljem unaprjeđenja položaja žena na selu važno je i dalje kontinuirano na svim razinama raditi na suzbijanju stereotipa i osvještavanju stanovništva te ukazivanju na brojne probleme s kojima se žene na selu susreću, a koji su razlog njihove višestruke marginalizacije, i to kroz njihovo osnaživanje, stvaranje preduvjeta za zapošljavanje, samozapošljavanje i razvoj poduzetništva, ulaganje u obrazovanje, edukaciju i informiranost, poticanje na udruživanje i umrežavanje žena na selu te sudjelovanje u procesima donošenja odluka na lokalnoj razini kroz javno i političko djelovanje, uključivanje u razvojne programe i sudjelovanje u aktivnostima zajednice te provođenje aktivnosti s ciljem suzbijanja nasilja nad ženama.

 

 

 

Pisane vijesti