- Objavljeno: 30.01.2006.
Žene i muškarci u mirovinu u istoj dobi
Helena Štimac Radin, predstojnica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova, za Vjesnik govori o procesu prilagodbe zakonodavstva koje se odnosi na jednake mogućnosti muškaraca i žena, a koje je također potrebno uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije.
"Danas imamo oko 21 posto žena u Saboru, a u Vladi oko 30 posto, što otprilike odgovara i europskom prosjeku. Slično je i na razini državnih dužnosnica."
Prošlog tjedna ste na poziv austrijske ministrice zdravlja i žena sudjelovali u radu ministarske konferencije EU-a s temom Zajednička akcija zemalja članica Unije protiv štetnih tradicionalnih praksa. O čemu je bila riječ?
- O najtežim oblicima kršenja ljudskih prava žena, odnosno prisilnim brakovima, genitalnom sakaćenju i zločinima iz strasti. Riječ je o problemima koji u europskim zemljama postoje u okviru imigracijskih zajednica.
A kod nas?
- U Hrvatskoj postoje takozvani dogovorni brakovi u romskoj nacionalnoj zajednici, ali to područje nije dovoljno istraženo jer u o tome ne postoje precizni podaci. Međutim, važno je da se u EU osmišljavaju zajedničke akcije zemalja članica, ne samo u ovim, nego u svim pitanjima ravnopravnosti spolova. U EU se veoma ozbiljno pristupa tom problemu. Naime, pitanje ravnopravnosti spolova se u određenom broju zemalja razumijeva kao političko pitanje. Kod nas je, međutim, potrebno još dosta objašnjavanja kako bi se shvatilo da je riječ o političkom pitanju. A političko pitanje je zato jer mu je cilj kvaliteta djelovanja demokratskih institucija i učinkovitost demokracije. To je i službeni stav europske politike - da se ne može govoriti o učinkovitoj demokraciji ako je dobar dio populacije isključen.
Kako je ravnopravnost spolova u Europi zakonski regulirana, a kako kod nas. Hoće li i tu biti posla u usklađivanju?
- Svaka zemlja članica Europske unije morat će potpisati ugovor kojim se obvezuje na temeljne vrijednosti moderne Europe, a naglašava se jednakost između muškaraca i žena. Taj temeljni ugovor europske zajednice podržava i cijeli niz direktiva i uredbi koje imaju snagu zakona. Stoga je naša obveza da u procesu screeninga uskladimo naše zakonodavstvo s tim direktivama One su obvezne. Vladin ured za ravnopravnost spolova je uključen u pregovaranje o dva poglavlja Prvi pregovori počinju 7. veljače, a riječ je o poglavlju socijalne politike i zapošljavanja. Također, uključeni smo i u radnu skupinu koja će pregovarati o poglavlju pravosuđa i temeljnih prava. U poglavlju o socijalnoj politici i zapošljavanju sadržan je i dio koji se odnosi na jednake mogućnosti, od čega se najveći dio tiče jednakih mogućnosti između muškaraca i žena. Zbog toga analiziramo što je od našeg postojećeg zakonodavstva usklađeno s direktivama.
Do koje je mjere naše zakonodavstvo, s obzirom na ravnopravnost spolova, usklađeno s europskim, a koji su prigovori?
| O slučaju u uredu pravobraniteljice - Koliko posljednji skandal u Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, kao i prijašnji skandali u sličnim institucijama, utječu na eroziju takvih institucija.Takvi događaji su svakako veoma loši jer govore o nestabilnosti i nedjelotvornosti demokratskih institucija. A svima nam je cilj da imamo djelotvorne demokratske institucije, posebice neovisne poput Ureda pravobranitelja, čija je zadaća da se bavi zaštitom prava pojedinaca. Očekujem da će se situacija riješiti i u pravobraniteljstvu za djecu i u pravobraniteljstvu za ravnopravnost spolova te da se neugodne situacije u tako osjetljivim institucijama neće ponavljati. |
- Jedan dio jest, ali postoje područja gdje su potrebne prilagodbe. Jedan od prigovora je, primjerice, da hrvatsko zakonodavstvo u nekim specifičnim uvjetima previše štiti žene, čime se krši načelo jednakosti. Prigovor postoji i na teškoće s kojima se suočavaju trudnice i majke prilikom zapošljavanja, s čime se u potpunost slažem jer na tom području postoji vrlo velika diskriminacija Također, traži se i izjednačavanje dobi odlaska u mirovinu između muškaraca i žena, i to u policiji, vojsci i državnoj službi. U Hrvatskoj je također problem i nedostatka statističkih pokazatelja po spolu.
Kakva je inače situacija sa statističkim pokazateljima koji prate kretanja vezana uz jednakost spolova?
- Takvi nam podaci veoma nedostaju. Primjerice, jedan od upita iz EU-a odnosi se na pitanje koliki je točno postotak sudskih sporova koji se vode temeljem diskriminacije po spolu. Mi, međutim, takve podatke nemamo jer naši sudovi ne vode takvu statistiku. To će se svakako morati mijenjati. Dakle, postoje upiti na koje ne možemo odgovoriti jer nemamo raspoloživih podataka. Zato ćemo u izradi nove nacionalne politike predložiti da se osnuje barem jedan odjel pri nekom od naših instituta koji se bave istraživanjima podataka, a koji trebaju ovom uredu ali i ministarstvima.
Koliko se u Hrvatskoj napredovalo s obzirom na udio žena u politici?
- Svakako se napredovalo, ali stanje još uvyek nye zadovoljavajuće. U svakom slučaju, imamo uzlaznu putanju sudjelovanja žena u politici. Danas imamo oko 21 posto žena u Saboru, a u Vladi oko 30 posto, što otprilike odgovara i europskom prosjeku. Slično je i na razini državnih dužnosnica To sve, međutim, još uvijek nije dovohno, jer je strateški cih' Vlade da broj žena i muškaraca u politici bude 50 - 50. Ipak, najveći problem je na lokalnoj razini, jer je prosjek vijećnica u lokalnim tijelima vlasti samo 11 posto. Zato treba razmišljati i o zakonodavnim mjerama jer očito je da stranke ne žele poslušati zakon i u jednakom broju staviti žene na svoje liste, a sankcije za to ne postoje.
Branka Valentić, Vjesnik