EU 2020 HR: Održan sastanak Skupine visoke razine Europske komisije za uvođenje načela ravnopravnosti spolova u javne politike

U srijedu 29. siječnja je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održan sastanak Skupine visoke razine Europske komisije za uvođenje načela ravnopravnosti spolova u javne politike (High level Group on Gender Mainstreaming) koji se održava u zemlji koja predsjedava Vijećem Europske unije. 

Radi se o sastanku stalnog neformalnog tijela Europske komisije nadležnog za područje ravnopravnosti spolova, a sastancima predsjedava voditeljica Odjela za ravnopravnost pri Općoj upravi za pravdu i potrošače EK, uz sudjelovanje imenovanih, stalnih predstavnika 27 država članica EU.

Sastanak je pozdravnim govorom otvorila Margareta Mađerić, državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, nakon čega je Irena Moozova, voditeljica Odjela za ravnopravnost pri EK izvijestila sudionike o skorom predstavljanju nove EU Strategije za ravnopravnost spolova te planovima za prva tri mjeseca predsjedanja predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. Jedan od izazova odnosi se i na obvezujuće mjere za transparentnost plaća i predstavljanje Zelene knjige o starenju i pokretanje  široke rasprave o dugoročnim utjecajima starenja stanovništva, osobito u području zdravstvene skrbi i mirovina.

U nastavku su predstavnice Rumunjske i Finske izvijestile o aktivnostima koje su u prošlim šestomjesečnim predsjedanjima poduzele njihove države u području ravnopravnosti spolova. Ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova, u svojstvu stalne članice ove skupine, predstavila je program i prioritete hrvatskog predsjedanja u području ravnopravnosti spolova kao i plan aktivnosti do kraja lipnja 2020.

U okviru centralne točke hrvatskog predsjedanja „Dostupnost dugoročne skrbi i njenog utjecaja na aktivnost žena na tržištu rada“, Štimac Radin je istaknula da „žene čine većinu korisnika usluga dugoročne skrbi, ali i većinu među davateljima ove vrste usluga te se u tom smislu  može reći da je pitanje  dugoročne skrbi feminizarano s obzirom na jasno izraženu rodnu dimenziju ovog problema“. Istaknula je također da dodatni  problem predstavljaju  nedostatne i adekvatne usluge njege u kući što je veliko opterećenje za članove obitelji - uglavnom žene kao primarne pružateljice neformalne njege i skrbi. Njihovo izostajanje s tržišta rada i nemogućnost da ostvare ekonomsku neovisnost te brojni problemi u usklađivanju privatnog i profesionalnog života usko su povezani sa skrbi za ovisne članove obitelji. Obavijestila je prisutne da će Republika Hrvatska izraditi prijedlog Zaključaka Vijeća EU na ovu temu kojim želi doprinijeti prevladavanju izazova ravnopravnom sudjelovanju žena na tržištu rada kroz usmjerenost na osiguranje dostupnosti, kvalitete i pristupačnosti usluga dugotrajne skrbi; potaknuti daljnje unaprjeđenje razvojnih politika s naglaskom na razvoj usluga u zajednici i njihovu regionalno ravnomjernu preraspodjelu, podržati države članice u naporima za povećanje sudjelovanja žena na tržištu rada i podignuti razinu osviještenosti među europskim građanima o provedbi mjera usmjerenih ka efikasnijem usklađivanju poslovnog, obiteljskog i privatnog života.

U točki koja se odnosila na institucionalne mehanizme za ravnopravnost spolova, sudionici sastanka su putem video linka poslušali rezultate istraživanja Europskog instituta za ravnopravnost spolova te zaključili da mehanizmi nisu dovoljno funkcionalni, ne postižu očekivane rezultate, da većina javnih politika nije rodno osjetljiva te da je često uzrok takvom stanju smanjivanje proračuna i nedostatak političke podrške.

U okviru teme rodno-uvjetovanog nasilja te zaštite i podrške žrtvama nasilja, predstavnica EK je izvijestila o Rezoluciji Europskog parlamenta kojom se u travnju 2019. godine zatražilo od europskog Suda pravde stajalište o mogućnosti pristupanja EU Istanbulskoj konvenciji. Očekuje se od Republike Hrvatske, koja je istaknuta kao primjer dobre prakse u provedbi kampanja na nacionalnoj razini kojima se u RH doprinijelo konačnoj ratifikaciji ove Konvencije, da podijeli svoja iskustva i podrži sedam preostalih država članica u njihovim naporima za ratifikaciju Istanbulske Konvencije.
Ravnateljica Ureda je izvijestila o procesima koji su prethodili njenoj ratifikaciji kao i o trenutnom stanju njene provedbe u RH. Na  internetskim stranicama EK  još uvijek su otvorena dva poziva na dostavu projektnih prijedloga za suzbijanje nasilja nad ženama, jedan do 20. ožujka, a drugi do travnja 2020.

Inicijativa za veću transparentnost plaća očekuje se do kraja 2020. godine, a Europska komisija će akcijski plana na temelju  izvješća o primjeni Direktive o jednakim plaćama objaviti u ožujku 2020.  kad se očekuje i predstavljanje nove Strategije za ravnopravnost spolova. U nastavku sastanka uslijedila je rasprava o potrebi reguliranja postupanja poslodavaca u vezi prava na jednaku plaću žena i muškaraca za isti rad i rad jednake vrijednosti u kojoj su predstavnici država članica iznijeli iskustva iz svojih zemalja te zaključili da su potrebne nove zakonske odredbe, da je nužna edukacija i detaljniji opis poslova inspektora rada te da je pitanje pregovaranja na razini socijalnih partnera važna karika u smanjivanju razlika u plaćama u Europskoj uniji.

Stalna tema u okviru dijela sastanka koji se odnosi na međunarodnu razinu djelovanja EK, odnosila se na zasjedanje UN Komisije za status žena u ožujku u New Yorku kojom prilikom se obilježava 25. godišnjica usvajanja Pekinške platforme za djelovanje. Štimac Radin izvijestila je prisutne o aktivnostima koje planira Republika Hrvatska kao predsjedavajuća Vijećem EU, a među ostalim o temi ministarskog doručka, o pripremama za popratni događaj (side-event) u suradnji s drugim državama i organizacijama te izjavi koju će voditelj nacionalne delegacije pročitati prvog dana zasjedanja u ime EU.

Povodom obilježavanja Peking+25, Meksiko, Francuska i UN Women organizirat će tzv.  Generation Equality Forum u svibnju u Meksiku i u srpnju u Parizu. Očekuje se veliki broj dionika, osobito mladih te dogovaranje nekoliko značajnih  koalicija između civilnog društva, privatnog i javnog sektora kojima bi se u budućnosti utjecalo na napredak u području ravnopravnosti spolova.
Zadnja tema sastanka odnosila se na ratifikaciju nove Konvencije br. 190 o suzbijanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada Međunarodne organizacije rada. EU nije članica UN-a pa ne može ratificirati ovu Konvenciju, no očekuje se Odluka Vijeća o podršci procesu ratifikacije na razini država članica.

Prezentacije sa sastanka Skupine visoke razine Europske komisije za uvođenje načela ravnopravnosti spolova u javne politike: Aktivnosti finskog predsjedanja, Aktivnosti hrvatskog predsjedanja, Institucionalni mehanizmi - EIGE, Generation equality forum

Pisane vijesti | Sudjelovanje Ureda u aktivnostima EU