Obilježavanje 22. rujna - Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

Povodom obilježavana 22. rujna - Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama stručna suradnica Ureda za ravnopravnost spolova, Martina Bosak, sudjelovala je na konferenciji visoke razine „Integrirani pristup zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji“ organiziranoj od strane Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. 

Predstavljena je i nacionalna medijska kampanja „Zaustavimo nasilje nad ženama i nasilje u obitelji – za nasilje nema opravdanja” s glavnim ciljem #empatijasada – Za društvo bez nasilja.

Uvodne govore održali su Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Helena Dalli, povjerenica Europske komisije za ravnopravnost, Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave, Marija Pejčinović Burić, glavna tajnica Vijeća Europe, i  Davor Božinović ministar unutarnjih poslova. Na konferenciji su sudjelovale i resorne ministrice Marija Vučković, ministrica poljoprivrede te Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija. Predsjednik Vlade je naveo dva razloga zbog kojih se tema rodno uvjetovanog nasilja u zadnjih nekoliko godina našla u fokusu javnosti. Prvi razlog je rad nevladinih organizacija koje svojim dugogodišnjim radom i angažmanom ukazuju na sveobuhavnost tog fenomena. Drugi razlog je pristupanje ratifikaciji Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (u danjem tekstu: Istanbulska konvencija), koje je u hrvatskoj javnosti uzorkovalo različite prijepore, neslaganja i krive interpretacije njezinog dosega i primjene, zbog čega je Vlada RH donijela interpretativnu izjavu. Osvrnuvši se na implementaciju Konvencije u Hrvatskoj, predsjednik Vlade je spomenuo dva paketa izmjena kaznenog zakonodavstva u 2020. i 2021. godini s konačnim povećanjem zakonskog minimuma kažnjavanja za kaznena djela protiv spolne slobode te ubrzanjem kaznenog procesa. U šest dodatnih županija osnovana su skloništa za žrtve nasilja. Produljeno je radno vrijeme Nacionalnog pozivnog centara za žrtve kaznenih i prekršajnih djela na dvadeset i četiri sata sedam dana u tjednu. Također je najavio i osnivanje obiteljskih odjela pri županijskim sudovima gdje će raditi specijalizirani suci za tu tematiku sa svrhom učinkovitijeg procesuiranja rodno uvjetovanog nasilja. Pozdravio je donošenje Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2021. do 2027. godine te Nacionalnog plana za suzbijanje seksualnog nasilja i uznemiravanja 2022.-2027.

Helena Dalli, povjerenica Europske komisije za ravnopravnost, čestitala je na obilježavanju nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. U periodu prije pandemije jedna od tri žene je doživjela seksualno nasilje, a jedna u dvadeset je doživjela silovanje na području Europske unije. Prema podacima Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE) nasilje košta Europsku uniju oko 366 milijardi eura godišnje. Istanbulska konvencija je najobuhvatniji međunarodni instrument suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja pa je iz tog razloga Europska komisija predložila pristupanje Europske unije Konvenciji. Neke od država članice prijete svojim izlaskom iz članstva Konvencije zbog čega je važno prezentirati točnu interpretaciju njenog sadržaja. Ovdje se Hrvatska ističe kao pozitivan primjer u kojem je Vlada uspjela otkloniti dezinformacije vezane uz Konvenciju. Također spomenula je aktivnosti koje će Europska komisija poduzeti u nadolazećem razdoblju, kao što su osnivanje online platforme za suzbijanje nasilja na internetu, formiranje europske mreže za prevenciju nasilja te aktivnosti podizanja svijesti javnosti o štetnim stereotipima i društvenim normama.

Nakon uvodnih govora uslijedila su plenarna izlaganja Dubravke Šimonović, bivše specijalne izvjestiteljice UN-a za nasilja nad ženama u razdoblju od 2015. do 2021. godine, Ksenije Turković, potpredsjednice Europskog suda za ljudska prava, Iris Luarasi, predsjednice GREVIO-a te Višnje Ljubičić, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Dubravka Šimonović iznijela je nekoliko prijedlogea za poboljšanje sustava zaduženog za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja. Spomenula je da se u Hrvatskoj premalo pažnje pridaje nasilju prilikom poroda i reproduktivnom zdravlju. Nadalje, predložila je ukidanje zastare za silovanja osvrnuvši se na osudu i kažnjavanje Harvey Weinsteina u okviru #metoo pokreta do koje ne bi došlo da postoji takvo ili slično vremensko ograničenje za prijavu za silovanje. Inicijativa Femicide Watch koju je pokrenula sa svrhom prikupljanja podataka o ubijanju žena, bilježi najviše femicida godišnje u Africi, zatim Južnoj Americi.  Iako Europa ima  relativno nižu stopu ubojstava, ono što je zajedničko svim kontinentima je da su žene u 80-90% žrtve ubojstava, odnosno femicida.

Drugi dio konferencije započeo je panelom na kojem su sudjelovali/e Tijana Kokić, sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Dean Ajduković, prof. emeritus s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Maja Mamula, iz udruge Ženska soba i Ivana Bodrožić, spisateljica. Tijekom panela je zaključeno da sucima nedostaje supervizija, pogotovo sucima koji se bave rodno uvjetovanim nasiljem ili nasiljem općenito; da je broj prijava za seksualno nasilje u padu, dok Ženska soba bilježi porast zahtjeva za uslugama; da je patrijarhat koji konačnu rezultira u „toksičnom maskulinitetu“ jedan od uzroka nasilja.

Pisane vijesti